Thomas Hobbes
Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. - Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je bio engleski filozof.
| Thomas Hobbes | |
|---|---|
| Filozofija 17. vijeka (Moderna filozofija) | |
| Zapadna filoozofija | |
.jpg) | |
| Rođenje | 5. 4. 1588. Malmesbury, Wiltshire, Engleska |
| Smrt | 4. 12. 1679. (dob: 91) Derbyshire, Engleska |
| Filozofija | |
| Škola/Tradicija | društveni ugovor, realizam |
| Glavni interesi | politička filozofija, historija, etika, geometrija |
| Znamenite ideje | |
suvremeni osnivač teorije društvenog ugovora; život u prirodnom stanju je "usamljen, jadan, ružan, nasilan i kratak" | |
| Inspiracija | |
Na
| |
Bio je filozof koji je tvorac teorije društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je "Levijatan" (Leviathan). U tom djelu on iznosi doktrinu modernih prirodnih prava. On je tvrdio da je prirodno stanje "rat svih protiv svih" i koristio je izreku "čovjek je čovjeku vuk".
Hobbes ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna metafizika (materijalizam) i etika (vrsta egoizma), i njegova netrepeljivost prema teoriji koje se ne suočava neposredno s osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za skeptične i pragmatične filozofe.
Postanak države
urediU svom je dugom životnom vijeku Hobbes bio svjedokom svih onih burnih povijesnih događaja koji su potresali Englesku sredinom 17. stoljeća. Upravo zato u središtu njegova interesa i jesu problemi čovjeka i društva. Nasuprot srednjovjekovnim teološkim shvaćanjima Hobbes daje objašnjenje koje proizlazi od čovjekove nagonske, ali i razumne prirode. Država nije božanska tvorevina, nego rezultat društvenog ugovora. Tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti suverena Hobbes izražava interese i potrebe onog dijela engleske buržoazije koji u tom razdoblju povijesti treba jaku državnu vlast.
Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki, te nitko ne može računati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva čovjeka žele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodržanjem nužno sukobljavaju. Iz straha svatko onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajedničke vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jest nedostatak svake poduzetnosti i radinosti, te je život bijedan, surov, kratak. Strah od smrti čini ljude sklonima miru i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uvjet da to isto učine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili skupinu ljudi. Društvenim ugovorom svladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja. Država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost.
Racionalna spoznaja
urediPočetno empirističko gledište Hobbes je, u skladu s matematičkim duhom znanosti onog vremena, racionalistički dopunio. Filozofiju je zato odredio kao racionalnu spoznaju posljedica i uzroka - i obrnuto: uzroka i posljedica. Racionalna mu spoznaja znači računanje: zbrajanje i oduzimanje. Predmet filozofije je svako tijelo, država i čovjek.
Relevantni članci
urediVanjske poveznice
uredi- Hobbes na internetskoj enciklopediji filozofije
- Hobbes
- Hobbes Arhivirano 2006-09-01 na Wayback Machine-u na stranici o povijesti ekonomskog mišljenja
- Kratka biografija Arhivirano 2006-09-05 na Wayback Machine-u Sveučilište Oregon State
- Kratki život Thomasa Hobbesa, 1588-1679 Arhivirano 2015-02-14 na Wayback Machine-u John Aubrey
- Levijatan Arhivirano 2009-01-29 na Wayback Machine-u Sveučulište Adelaide
- Levijatan Arhivirano 2004-09-02 na Wayback Machine-u na Project Gutenberg