Saborsko
| Saborsko | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Luka Hodak (HDZ) |
| Županija | Karlovačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 876 |
| Geografija | |
| Koordinate | 44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E |
| Površina | 132 km² |
  Saborsko Saborsko (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 47306 Saborsko |
Koordinate: 44° 58′ 48" SGŠ, 15° 28′ 12" IGD
Saborsko je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Administrativno pripada Karlovačkoj županiji.
Saborsko je brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg Plitvicama, ima 8,7 km. Uračunamo li i zaselak Sertić-Poljanu, koji se smatrao odvojenom cjelinom Saborskoga, onda je ono dugo 12km. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera.
Narodnost:
Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja.
Domovinski je rat rastjerao i ostale stanovnike. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece.
Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.
Iz urbara je razvidno da je 1486. u Saborskom postojala katolička župa i u njoj crkva te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Ipak je sve uskoro, pred turskim naletima, uglavnom opustjelo, premda neki drže da Saborsko nikada nije posve bilo raseljeno.
Žitelji su se sa svojim blagom pred Turcima skrivali u dubokim šumama. Kada je Plaščanska dolina naseljavana vlaško-pravoslavnim življenjem, Saborsko su ponovno naselili, ili, bolje rečeno, u nj se vratili raseljeni Hrvati katolici iz Kranjske. Zato je ono do danas ostalo hrvatsko mjesto.
Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Saborsko - uporište hrvatskih snaga - su napale i zauzele krajinske snage podržane s JNA. Tada je ubijen nekoliko civila koje se nisu uspjeli povući. Saborsko je pod hrvatski nadzor ponovno prešlo za vrijeme Operacije Oluja.
Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 2000 radnika.
Nakon rata pilane rade sve manje, i nestaje ih. To uzrokuje i veliko iseljavanje.
U Saborskom danas radi jedna pilana koja zapošljava oko 20-tak ljudi.
