Krivij Rih

Krivi Rog Кривий Ріг
Krivij Rih (transliteracija)
Pogled na centar grada
Zastava Grb
Koordinate: 47°55′N 33°23′E / 47.917°N 33.383°E / 47.917; 33.383
Država	Ukrajina
Oblast	Dnjipropetrovska
Rajon	Krivoriški
Hromada	Krivoriška
Osnovan	1775.
Povelja grada	1860.
Status grada	1919.
Vlast
- Vrsta	Vojna uprava
- gradonačelnik	Oleksandr Vilkul
Površina
- Ukupna	431 km²
Stanovništvo (2022)
- Grad	▲ 603.904
- Gustoća	1.400/km²
- Područje utjecaja	1.170.953
Vremenska zona	UTC+2 (UTC)
- Ljeto (DST)	UTC+3 (UTC)
Poštanski broj	50000-50479
Pozivni broj	+380 56(4)
Službene stranice Zvanična stranica grada
Karta
Krivi Rog class=notpageimage| Krivi Rog na karti Ukrajine

Krivij Rih ili Krivi Rog (ukr.: Кривий Ріг; rus.: Кривой Рог) je grad u centralno-južnoj Ukrajini, nalazi se na obali rijeke Ingulec. Predstavlja osmi grad po broju stanovnika u zemlji te najveći grad koji nije središte neke oblasti, jer administrativno pripada Dnjipropetrovskoj oblasti sa središtem u Dnjepru.

Grad su u 18. stoljeću osnovali zaporoški kozaci. Кривий Ріг na ukrajinskom doslovce znači „krivi rog”. Prema lokalnom predanju, grad je osnovao krivoglavi (ukrajinski žargon za jednookog) Kozak po imenu Rіg. No, zapisi koji datiraju prije osnivanja grada odnose se na istoimenu oblast. Pojavljuje se na osnovu oblika kopnene mase formirane ušćem rijeke Saksahan u Ingulec.

Grad je smješten 415 kilometara južno od Kijeva, prostire se na 126 kilometara od sjevera ka jugu, paralelno sa nalazištima rude. Centar grada je na istočnoj obali rijeke Ingulec, u blizini njenog ušća u reku Saksahan. Krivi Rog je durgi najveći grad u zemlji po površini^{[α 1]}. Leži u velikom urbanom području i služi kao administrativni centar Krivoroškog okruga. Geografske osobine Krivog Roga bile su veoma utjecajne u njegovom ranom razvoju kao industrijskog grada.

Grad je smešten u valovitoj stepskoj zemlji okružen poljima suncokreta i žita. Na maloj udaljenosti istočno od centra grada, nalazi se područje duž malog jezera gdje su se taložile glečerske gromade. Kao rezultat toga, ova oblast nikada nije bila obrađivana i sadrži jednu od rijetkih preostalih djelova divlje stepske vegetacije u ovoj oblasti. Ekološka i građevinska bezbijednost grada je sve veći problem zbog napuštenih rudnika i zagađenog otpada od prerade rude. Prema Naučno-higijenskom centru Ukrajine, grad je zbog ovih problema jedno od najnepovoljnijih mjesta za život u Ukrajini.

Nacionalizacija i investicije koje su podsticale sovjetske vlasti dovele su do ekstenzivnog rasta. Godine 1934. izgrađen je Krivorižstal, prva od više od 500 fabrika. Ovde je osnovan Nacionalni univerzitet Krivi Rog. U finansijskom smislu, posleratni rast grada nakon nacističke okupacije porastao je nakon 1965. zbog ekonomskih reformi. Takođe, investicije podstaknute nezavisnosti Ukrajine, institucija tržišne ekonomije dovela je do obimne regeneracije, posebno u centru grada.

Od 2016. Krivi Rog je verovatno glavni grad u industriji čelika u istočnoj Evropi. To je veliki, globalno važan centar rudarske i metalurške regije, poznatog kao Krivbas.

Grad su u 17. stoljeću osnovali Zaporiški Kozaci. Razvijeno je kao vojno naselje do 1860. godine, činilo je deo Hersonske gubernije. Industrijski rast u gradu krenuo je 1880. kada je osnovan Europski investicijski sindikat. Veliku zaslugu u industrijskome rastu grada imala je tvornice čelika Krivorižstal^{[α 2]} koja je i danas najveća čeličana u Ukrajini. Naselje je počelo se širiti zapanjujućom brzinom početkom 1880-ih. Urbanizacija Krivog Roga bila je neplanska i podstaknuta eksploatacijom rudarstva. Francuske i engleske investicije doprinele su naglom razvoju metalurgije, rudarstvu gvožđa, i istraživanju bogatih nalazišta gvozdene rude. Katarininska železnica izgrađena je 1884. za transport željezne rude u Donbas. To je kataliziralo prerastanje Krivog Roga u veliki industrijski grad.

Za vrijeme Ruskog građanskog rata grad i okolica bili su jezgra anarhističkog revolucionara Nestora Mahnoa. Status grada je dobio 1919. godine, te je inkorporiran je tokom 20. vijeka sa oblastima Jekaterinoslava.

Tijekom Drugog svjetskoga rata grad je u povlačenju uništila Crvena armija, nakon rata ljudi su živjeli u ruševinama dok nisu obnovljene stambene zgrade. Nedostatak stambenih zgrada doveo je do novih tehnoloških riješenja, što je značilo da se privremene zgrade i vojarne mogu vrlo brzo izgraditi sa jeftinim materijalima.

Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je brojao 712.500^[2] stanovnika (1989 – 769.100 stanovnika). Od toga, veliki dio je urbana populacija (709.000 tj. 99,5%) i manji ruralna (3.500 stanovnika tj. 0,5%). U usporedbi sa 1989. godinom, udio gradskog stanovništva povećao se sa 99,2% na 99,5%. Prema spolu u gradu živi 326.700 muškaraca i 385.800 u postocima muškaraca je 45,8% a žena 54.2%. Godine 1989, omjer je iznosio 46,5% prema 53,5%.

U 2022. stanovništvo grada prema procjeni iznosi 612.750 žitelja.

• Varja Akulova, najjača žena na svijetu;
• Aljona Bondarenko, ukrajinska tenisačica;
• Kateryna Bondarenko, ukrajinska tenisačica;
• Olga Dibrova, ukrajinska veleposlanica u Finskoj;
• Eduard Drač, muzičar;
• Boris Naumovič Ginsburg, slikar;
• Boris Glinka, pilot borbenih aviona;
• Dmitri Glinka, pilot borbenih aviona;
• Ljubov Holota, književnik;
• Sergej Makarenko, kanoist;
• Helena Makowska, poljska glumica;
• Zlata Ognjevič, pjevačica;
• Serhij Palkin, generalni direktor Šahtar Donjecka;
• Serhij Romaniuk, glumac;
• Olena Zelenska, scenaristica, supruga V. Zelenskog;
• Oleksandr Zelenskij, rudarski znanstvenik i matematičar;
• Volodimir Zelenskij, političar, glumac i komičar;

Krivij Rih na Wikimedijinoj ostavi

• Zvanična stranica grada^{[mrtav link]}