Epitel
| Epiteli | |
|---|---|
 Bazna membrana (srednji zeleni sloj) razdvaja epitel od osnovnih tkiva | |
| Identifikatori | |
| TH | H2.00.02.0.00002 |
| FMA | 9639 |
| Anatomska terminologija | |
Epitel (starogrčki, ἐπί - epi = na, po + θηλή - thēlē = bradavica, dojke) je jedno od četiri osnovna životinjska tkiva, koje oblaže vezivna, mišićna i nervna tkiva. Epitelna tkiva oivičavaju i tjelesne šupljine i površinu svih struktura u cijelom tijelu. Mnoge žlijezde se također sastoje od epitelnih ćelija.[1] Funkcije epitelnih ćelija mogu biti:
- zaštita,
- sekrecija,
- selektivna apsorpcija,
- međućelijski transport i
- čulnost.
Epitelni slojevi sadrže krvne sudove, tako da oni moraju dobijati redovnu ishranu preko difuzije tvari iz osnovnog vezivnog tkiva, kroz bazalne membrane.[2][3][4]
Klasifikacija
[uredi | uredi izvor]
Općenito, tkiva su razvrstana po morfologiji ćelija i broju sastavnih slojeva. Epitelno tkivo čiju debljinu čini samo jedna ćelija poznato je kao jednostavni epitel ili jednoslojni epitel.[5] Ako je debeo dvije ili više ćelija, to je slojeviti epitel. Međutim, kada se u presjeku vidi više jednostavnih epitelnih ćelija sa više jedara koji se pojavljuju na različitim visinama, oni se mogu miješati sa slojevitim epitela. Ova vrsta epitela se stoga opisuje kao pseudoslojni epitel ili pseudostratigrafirani epitel. Postoje tri glavna svojstva epitelnih ćelija :
- pločaste,
- kuboidne,
- cilindrične, i
- pseudoslojevite.
Oblik njihovih jedara je prilagođen obliku ćelije, a može biti kuglast, izdužen i ovalan. Kubične ćelije redovno imaju okruglo jedro, a pločaste i cilindrične spljošteno i ovalno, pri čemu je uzdužna os jedra uvijek usmjerena kao glavna os ćelije.
Epitelno tkivo nastaje iz svih triju embrionalnih zametnih listića. Najveći dio epitela, onaj koji oblaže kožu, usne, nosnu šupljinu i anus je ektodermalnog porijekla. Epitel dišnog i probavnog sistema i njihove žlijezde nastaju od endoderma. Ostali epiteli (npr. endotel krvnih sudova) tvorevine su mezoderma.
Membrana epitelne ćelije nosi sloj vanćelijskih tvari, zvani bazalna lamina, a pretvorba je epitela. Sastoji se od mreže tankih vlakanaca koja se vidi samo elektronskim mikroskopom, a naziva se lamina densa. Sa jedne ili obje strane ova lamina može imati i svjetliji sloj - lamina rara. Bazalna lamina je od kolagena tipa IV, laminina i proteoglikana (heparan sulfat). Privezujućim kolagenim vlakancima tipa VII , sa snopovima mikrofibrila, s donje starne je pričvršćena za vezivno tkivo. Ima ulogu selektivne barijere, a značajna je za uzajamno djelovanje ćelija, pri njihovom razmještanju i/ili kretanju. Bazalna membrana, koja je jedan od pojmova i u svjetlosnoj mikroskopiji, sastoji se od dvije ili jedne bazalne lamine i mrežaste lamine. Za razliku od bazalne lamine, mrežasta je nastala od ćelija vezivnog tkiva. Na bazalnu laminu naliježe bazalni pol epitelnih ćelija. U većini epitelnih stanica građen je gotovo jednako jer služi istoj svrsi - izmjeni tvari.
- Tipovi i glavne osobenosti epitelnih tkiva
| Tip epitela |
Opis |
| Pločasti |
|
| Kuboidni |
|
| Cilindrični |
|
| Pseudoslojeviti |
|
Također pogledati
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2002): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Eurell J. A. C. et al. (2006): Dellmann's textbook of veterinary histology. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-7817-4148-4.
- ^ http://books.google.com/books?id=FnS4uiOlRT0C&pyg=PA18.
- ^ http://books.google.com/books?id=KqKNxeWlU6MC&pg=PA3.
- ^ http://books.google.com/books?id=EvYjLNKLu9sC&pg=PA94 p. 94
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Freshney, R.I. (2002). "Introduction". u Freshney, R. Ian; Freshney, Mary (ured.). Culture of epithelial cells. John Wiley & Sons. ISBN 978-0-471-40121-6.
- van Lommel, Alfons T.L. (2002). From cells to organs: a histology textbook and atlas. Springer. ISBN 978-1-4020-7257-4.
- Green H (septembar 2008). "The birth of therapy with cultured cells". BioEssays. 30 (9): 897–903. doi:10.1002/bies.20797. PMID 18693268.
- Kefalides, Nicholas A.; Borel, Jacques P., ured. (2005). Basement membranes: cell and molecular biology. Gulf Professional Publishing. ISBN 978-0-12-153356-4.
- Nagpal R; Patel A; Gibson MC (mart 2008). "Epithelial topology". BioEssays. 30 (3): 260–6. doi:10.1002/bies.20722. PMID 18293365.
- Yamaguchi Y; Brenner M; Hearing VJ (septembar 2007). "The regulation of skin pigmentation". J. Biol. Chem. 282 (38): 27557–61. doi:10.1074/jbc.R700026200. PMID 17635904. Arhivirano s originala (Review), 28. 5. 2020. Pristupljeno 16. 10. 2020.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Epithelium Photomicrographs
- https://www.kumc.edu/instruction/medicine/anatomy/histoweb/epithel/epith02.htm-KansasHistology%7Cepithel%7Cepith02}}[mrtav link] Simple squamous epithelium of the glomerul (bubreg)
- Diagrams of simple squamous epithelium
- https://www.kumc.edu/instruction/medicine/anatomy/histoweb/epithel/epith12.htm-KansasHistology%7Cepithel%7Cepith12}}[mrtav link] Stratified squamous epithelium of the vagina
- https://www.kumc.edu/instruction/medicine/anatomy/histoweb/epithel/epith14.htm-KansasHistology%7Cepithel%7Cepith14}}[mrtav link] Stratified squamous epithelium of the skin (thin skin)
- https://www.kumc.edu/instruction/medicine/anatomy/histoweb/epithel/epith15.htm-KansasHistology%7Cepithel%7Cepith15}}[mrtav link] Stratified squamous epithelium of the skin (thick skin)
- Stratified squamous epithelium of the esophagus
- Microanatomy Web Atlas
