Razgovor s korisnikom:Nidurhaf

Zovem se Esad Bratović i radim kao istraživač u udruženju za socijalna istraživanja proMENTE. Momentalno radimo jedno istraživanje koje se bavi prosocijanim ponašanjem, kako u online univerzumu, tako i u „offline“ svijetu. Obzirom da su wiki ljudi jedna od interesnih skupina u našem istraživanju, javljam ti se da razmotrimo mogućnost da postavimo link za upitnik na početnu stranu bh wikipedije ili da posaljemi linkove korisnicima ili nešto slično.

ASamo je jedan upravnik ostavio email adresu (emirarven, kome sam se vec javio ali nije odgovorio), pa ne znam kome i kako da se javim

mozes li mi raci ko bi bio najrelevantnija osoba s kojom bi mogao razgovarati

Lijep pozdrav,

Eso. eso@promente.org

Poslao sam Vam mail.. Možete mi se obratiti i na mojoj stranici za razgovor.. --Kal-El 21:29, 19 mart 2008 (CET)[odgovori]

Pozdrav. Prije svega želim ti reći da veoma cijenim i poštujem tvoj rad na bosanskoj wikipediji, mada je ja slabo koristim. Inače koristim hrvatsku, budući da sam Hrvat i govorim i pišem hrvatskim jezikom. Trenutno živim i školujem se u Austriji. Rođen sam u Tomislavgradu i tamo završio osnovnu školu. Nemoj pomislit da sam neki, nedaj Bože, nacionalst (o nacionalizmu sve najgore, o patriotizmu sve najbolje). Budući da se od strane raznih nacionalista bošnjački ili bosanski jezik često ne priznaje, ja ga poštujem, kao i vaš narod, prvenstveno zbog toga što je jedan od mojih najboljih prijatelja bošnjak. Obraćam ti se zbog jednog problema na hrvatskoj wikipediji. Taj problem je članak o Hercegovini, u kojem si ti napisao da, citiram " napominješ da se Livno i Tomislavgrad ne nalaze u Hercegovini, nego u Bosni." Molim te, pogledaj sve argumente, koji su navedeni u raspravi. Ja kao Duvnjak ZNAM da se SVI građani tomislavgrada osjećaju hercegovcima te da je TG mnogo više Hercegovina nego Bosna. Osim toga, tvoja napomena nije pokrijepljena NITI JEDNIM JEDINIM ARGUMENTOM I NITI JEDNOM JEDINOM ČINJENICOM!!!, što se za suprotne argumente ne može reći. Molim te da neargumentirane napomene ne šalješ na wikipediju, budući da oni zbunjuju mnoge koji čitaju onaj tekst, i da, ukoliko si mijenjao tekst, ne mijenjaš nešto što je gola ČINJENICA. Neki rapravljaju o tome, gdje se TG nalazi administrativno. To sigurno ne može biti nikakav dokaz, da li je TG Bosna ili Hercegovina, budući da niti Bosna niti Hercegovina nisu nikakve administrativne jedinice. Srdačan pozdrav uz očekivanje tvoga odgovora. --77.118.219.79 19:26, 23 juni 2008 (CEST) (Inače sam na hrvatskoj wikipediji prijavljen kao suradni Marko Stanić)[odgovori]

Pozdrav, Marko.

Kao prvo ja nisam Bošnjak nego Bosanac po etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, a moj jezik je bosanski. Samo da razjasnim, no hard feelings. :) Što se tiče "problematike" geografskog položaja Tomislavgrada, moguće je da se većina građana tog grada osjeća Hercegovcima, ali to nije dovoljan razlog da se grad proglasi "hercegovačkim". Iako Bosna i Heregovina nisu administrativne jedinice (što je dobro i kamo sreće da nemamo ni kantona ni entiteta), ipak postoje regije. U svakom slučaju, Livno je do prije rata spadalo pod Bosnu, a ne Hercegovinu. Mislim da se ova ilustracija otprilike podudara s tim shvatanjem. Ti je naravno ne moraš prihvatiti, ali ovdje na bh. enciklopediji pod Hercegovinom smatramo sljedeće gradove: Mostar, Trebinje, Čapljina, Konjic, Jablanica, Stolac, Široki Brijeg, Posušje, Prozor, Grude, Čitluk, Ljubuški, Neum, Ljubinje, Bileća, Nevesinje i Gacko.

Ja lično dolazim iz Bosanske Posavine koja je i geografski i kulturalno vrlo bliska hrvatskoj Slavoniji, ali je Posavina ipak u Bosni (regiji). Mislim, ne znam koliko je uopšte i zdravo diskutovati o tim dvjema regijama u našoj zemlji. Obrazovne knjige npr. operiraju sa sljedećim geografsko-reljefnim regijama u BiH:

1. Sjeverna Bosna (ili Peripanonija)
2. Srednja Bosna
3. Bosanskohercegovački visoki krš (ovdje spada Tomislavgrad)
4. Niska Hercegovina ili Mediteranska regija

Puno pozdrava, Marko. Nidurhaf 12:08, 25 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Ma dobro, slažem se ja da je stvarno glupo dugo raspravljat o tome. Mislim da su ove regije koje si ti napisao sasvim u redu, ali problem je da ja na wikipediji ne mogu nać regiju "Bosansko-hercegovački visoki krš", mada mislim da je ova podjela BiH na regije stvarno najbolja. Problem je u tome što je velika većina ne poznaje...

A o regijama u BiH i Hrvatskoj je stvarno teško raspravljati. Pa neću ni ja da razbijam glavu s time. Jer, npr. za grad IMOTSKI, koji nalazi u Republici Hrvatskoj, ljudi nikad neće reći da je to dalmatinski grad, nego hercegovački. Tako da vidimo da se mali dio Hercegovine nalazi u Hrvatskoj.

Hajde da ti ne dosađujem više, puno pozdrava tebi i zdrav i veseo bio! :-) Marko

Zdravo Kako da postavim Linkove vezane za Historija Bosnjaka ( Genetika )??? Pozdrav Kenan-king 15:07, 31 august 2008 (CEST)[odgovori]

Pozdrav, Kenane.

Linkove postavljas npr. ovako: * [http://vejle.dk/ Službena stranica grad i općine Vejle] Znači, u zagradu staviš prvo link (http:/...), a onda tekst koji objašnjava link. Pogledaj npr. kako je to urađeno na Sarajevu. Sretno! Nidurhaf 15:18, 31 august 2008 (CEST)[odgovori]

Zdravo !

Ja sam mislio ustvari na Note i Reference . Kako da Linkove: http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/22/10/1964.pdf i http://www.igenea.com/ povezem sa textom Genetika-Historija Bosnjaka Unaprijed zahvalanKenan-king 15:27, 31 august 2008 (CEST)[odgovori]

Zdravo Nidurhaf!

Naseljavanje slavenskih Plemena u susjednim krajevima danasnje BiH tokom 7. stoljeca zabiljezeno je u nekoliko pisanih izvora.

-"De Administrando Imperio" od Cara Constantine VII Porphyrogenitus.http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/de_administrando_imperio.htm i LJETOPIS POPA DUKLJANINA http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_popa_dukljanina_hrvatska_redakcija.htm su najpoznatiji i najdetaljniji.

U "De Administrando Imperio" koji je pisan oko 950 g.n.E., je izriciti govor o Hrvatima koji su naseljeni u 11 Zupanija koje se nalaze izmedu rijeke Cetine na istoku i rijeke Zrmanje na zapadu.

Drugo slavensko pleme, Srbi, naseljavaju primorski dio Dalmacije i Hercegovine od rijeke Neretve do grada Draca (Albanija). Oni naseljavaju i zemlju Srbiju koja ima 6 gradova (Destinikon, Tzernabouskei, Meguretous, Dresneik, Lesnek, Salenes)kao i dva grada(Katera i Desnek) u zemlji Bosona(Bosona-Bosanaca-Bosnjana)ili dijelu Bosona.

Medjutim grad Solines u Srbiji je cesto koristen kao Soli(Tuzla)i time uzimano kao dokaz da su slavenska plemena naselila cijelu Bosnu.

Bosona nije "zemljica" sa dva grada, Katera i Desnek, nego su dva grada u zemlji Bosona(Bosona-Bosanaca-Bosnjana) naseljena Slavenima. Bosanci (stanovnici stare Bosne) koriste slavenski jezik jer su bili okruzeni slavenskim Plemenima ali oni sami nisu Slaveni.

Najnovija genetska istrazivanja to potvrduju. Ja prenosim sto sam napisao na "Historiji Bosnjaka": Na osnovu genetskih analiza objavljenih od Stanford Univerziteta 2004 su stanovnici BiH ( Bosnian-BiH stanovništvo), sa ukupnom procentualnom sumom Haplogrupe I (Hg I) od 42%,na vrhu tabele Evropskog stanovništva. Zatim slijede, Švedska( 40.5%), Norveška( 40.3%), Danska( 38.7%), Slovenija( 38.2), Hrvatska( 38,1), Njemačka( 37.5%) itd..

Dio Haplogrupe I (Hg I) čini Haplotip I1b* koji je takodje, cak i svijetski gledano, najzastupljeniji u Bosni i Hercegovini sa 58%.(Bosna - 52.2, Hercegovina 63.83%). Na osnovu mutacije gena I1b*, koji ima najvecu raznolikost na tlu srednjovjekovne Bosne, u trokutu Sarajevo - Maglaj - Tuzla, je starost toga istoga gena procijenjena na +/- 11.000 godina. Time je dokazana autohtonost BiH naroda tj.da oni nastanjuju teritoriju danasnje BiH vec +/- 11.000 godina.

Vrijednost mutacije (Haplotype diversity values) je u trokutu Sarajevo - Maglaj - Tuzla -(.929), zatim slijede Česi i Slovaci -(.904), Moldavski Gaugazi -(.900), Estonci -(.867), Hrvati -(.845), Poljaci -(.818), Ukrainci -(.802) te Turci -(.755).

2005 objavljuje Oxford Univerzitet (Društvo za Molekularnu Biologiju i Evoluciju) genetsku Analizu južnoistočne Evrope http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/22/10/1964.pdf.

Analizi su susjedovali Naučnici iz Bosne i Hercegovine ( Rifet Terzić, Ivanka Čolak, Ante Kvesić), Hrvatske ( Marijana Peričić, Lovorka Barać Lauc, Irena Martinović Klarić, Branka Janičijević, Igor Rudan, Dan Popović, Pavao Rudan), Srbije i Crne Gore ( Đorđe D. Bajec i Branislav D. Stefanović), Makedonije, Škotske i Estonije.

Ovaj Interncionalno priznati rad, za razliku od analize D. Marjanovića, ukazuje da stanovnici Bosne i Hercegovine nisu porijeklom stari Slaveni niti da imaju znacajniji priliv toga gena.

Stanovnici Hercegovine sa 63.83% I1b* gena, za razliku od stanovnika Bosne sa 52.2% I1b*, posjeduju nesto vise toga gena ali mutacija toga istoga gena (I1b*) dokazuje da je on nesto mladjeg datuma.

Iz gore navedenih Izvora te i mnogih drugih internacionalno priznatih radova koji su analizirani ovih godina od strane Dipl. Biologa J. Apter i Svajcarske firme IGENEA http://www.igenea.com/index.php?content=132&st=238 je Genexpert i posjednica ove firme Inma Pazos dokazala:

- Bošnjaci na tlu srednjovijekovne Bosne su potomci Ilira.

- Bošnjaci su se kao prvi u ovom dijelu (BiH) naselili i asimiliraju poslije nadolazeće narode ( Slavene, Avare, Hrvate, Srbe ).

- Bos. Hrvati su genetski gledano nesto bliži Slavenskim narodima nego Bošnjaci.

- Bos. Srbi i Bos. Hrvati su genetski sličniji Bošnjacima nego Srbima ili Hrvatima.

- Bošnjaci su nasljednici Ilira, dok su Srbi i Hrvati, genetski gledano, u 5 - 7. stoljecu naseljeni Slaveni.

- Gen I1b* je kod Bos. Hrvata nesto brojniji, ali se oni ne mogu vidjeti kao naslijednici Ilira jer je mutacija toga gena mladja nego kod Bošnjaka.

Naucnici navode da je procenat Slavenskog gena u Bosni i Hercegovini( 15%) manji nego u Njemackoj te da ostalih 85% cine u najvecem broju ilirski, germanski i keltski geni.

U susjednoj Hrvatskoj je gen R1a( 34.3% sa mutacijom tipičnom za Slavene ) brojniji od I1b* ( 32.4%). U studiji načinjenoj od strane Hrvatske http://www.cmj.hr/2005/46/4/16100752.pdf je stanovništvo Jadranskih otoka ovaj procenat na bolje izmijenilo ali je studija zbog toga kao i ostalih kontraverzija internacionalno nepriznata.

Na području Srbije je otkriveno 29.2% ovoga I1b* gena te 15.9% R1a.

Ovi nepobitni dokazi se moraju razraditi i na ovoj Bosanskoj Vikipediji zastititi. Ja nisam u mogucnosti ovo sve sam razraditi ili bolje reci od Vandalizma cuvati, te vas molim ako imate pitanja ili interese da mi se obratite .

P.S. ovo saljem na sve Administratore.

Unaprijed zahvalanKenan-king 20:04, 31 august 2008 (CEST)[odgovori]

Kako se na bosanskom kaže: Bakho ili Bakus?--Lord Valensus 15:55, 17 septembar 2008 (CEST)[odgovori]

Pozdrav, Lorde. Na bosanskom se kaze Dionis ili Bakus. Oba naziva su vazeca. Dionis (Dionysos) su koristili stari Grci, a Bacchus Rimljani. Nidurhaf 09:13, 22 septembar 2008 (CEST)[odgovori]

Vratio sam tvoju izmjenu naslova članka Srbijanska rukometna reprezentacija, radi unifikacije sa ostalim člancima u kategoriji reprezentacija. Jer onda bi trebali promjeniti naslove svim člancima. Pozdrav. --Smooth O 21:56, 23 januar 2009 (CET)[odgovori]