Prijeđi na sadržaj

Gvineja

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Gvineja. Za druga značenja pogledajte Gvineja (razdvojba).
Republika Gvineja
République de Guinée
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Travail, Justice, Solidarité
(francuski: Rad, pravda, solidarnost)
Himna
Liberté

Položaj Gvineje
Glavni grad Conakry
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Mamady Doumbouya
 - Predsjednik Vlade Bah Oury
Neovisnost Od Francuske
2. listopada 1958.
Površina 75. po veličini
 - ukupno 245.857 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 77. po veličini
 - ukupno (2023) 14.190.612
 - gustoća 57.7/km2
Valuta gvinejski franak (100 centima1)
Pozivni broj 224
Vremenska zona UTC +0
Internetski nastavak .gn
1 izvan upotrebe

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Terirotrij Gvineje je uglavnom nizinski koji je pokriven savanama. Osim nizina, Gvineja je jednim dijelom brdovita i pokrivena gustim tropskim šumama. Obilježje Gvineje jest u tomu da je izvorište triju rijeka koje opskrbljuju vodom dobrim dijelom subsaharsko područje zapadne Afrike, a to su rijeke Gambija, Bafing i Niger. U području sjeverno od planine Nimba, izvire i rijeka Cavalla.

Povijest i stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Ahmed Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potječe dugogodišnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sustav Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetima nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije. Predsjednik Lansana Conté je preminuo 23. prosinca 2008. i nakon njegove smrti je došlo do napetosti u zemlji. Privremeni predsjednik je postao general Moussa Dadis Camara koji je obećao da će uvesti demokraciju.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Samo se 20 % stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75 % BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30 % svjetskih rezervi. Važno je i dobivanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Službena valuta je gvinejski franak.

Religija

[uredi | uredi kôd]

Islam je najrasprostranjenija religija u Gvineji. Tu monoteističku religiju propovijeda 85 % stanovništva. Kršćanstvo propovijeda 8 % stanovništva, a 7 % stanovnika su Animisti.

Nedovršeni članak Gvineja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.