Prijeđi na sadržaj

Obiteljske vrijednosti

Izvor: Wikipedija
Razglednica slovenske obitelji u narodnoj nošnji, početak 20. stoljeća

Obiteljskim vrijednostima nazivaju se tradicionalne ili kulturne vrijednosti koje se odnose na obiteljsku strukturu, ulogu, svrhu, uvjerenja, stavove i ideale.

U društvenim znanostima izraz »tradicionalna obitelj« odnosi se na nuklearnu obitelj – zajednicu u kojoj se odgaja dijete, sastavljenu od oca kao hranitelja, majke domaćice i njihove biološke djece. Raniji su Sociolozi taj model smatrali normom. Obitelj koja odstupa od takvog modela smatra se netradicionalnom. Međutim, u većini kultura zastupljeniji je model proširene obitelji od nuklearne,[1] a nuklearna obitelj postala je najčešći oblik u SAD-u 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.[2]

Definicija

[uredi | uredi kôd]

Neki od poznatih mrežnih rječnika definiraju obiteljske vrijednosti na sljedeće načine:

  • »moralni i etnički principi tradicionalno podržani i prenošeni unutar obitelji, među kojima su iskrenost, lojalnost, marljivost i vjera.«[3]
  • »vrijednosti, naročito tradicionalne ili konzervativne vrste, koje promiču zdravo funkcioniranje obitelji i jačanje društva.«[4]
  • »vrijednosti koje se tradicionalno nauče ili ojačavaju unutar obitelji, kao što su one s visokim moralnim standardima i disciplinom.«[5]

U politici

[uredi | uredi kôd]

Familijalizam je ideologija koja obitelj i obiteljske vrijednosti smatra prijeko važnima.[6] Familijalizam daje prioritet potrebama obitelji u odnosu na potrebe pojedinaca i zagovara sustav socijalne zaštite gdje obitelji, a ne vlada, preuzimaju odgovornost za brigu o svojim članovima.[6]

U SAD-u su određeni konzervativci upotrebljavali izraz »obiteljske vrijednosti« kao krinku u borbi protiv pobačaja, prava homoseksualaca i glavnih feminističkih ciljeva.[7]

Po kulturama

[uredi | uredi kôd]

Saudijska kultura

[uredi | uredi kôd]

Tumačenja islamskih učenja i arapska kultura uobičajene su za većinu Saudijaca. Islam je pokretačka kulturna sila koja diktira podređenost Alahovoj volji.[8]

Saudijska obitelj obuhvaća proširene obitelji jer proširena obitelj osobi pruža osjećaj identiteta. Otac je često hranitelj i zaštitnik, dok je majka često domaćica i primarni staratelj djece.[9] Roditelji uživaju veliko poštovanje, a djeca se snažno ohrabruju da poštuju i slušaju svoje roditelje.[10] Obitelji često pružaju njegu starijim osobama; donedavno su se domovi za starije osobe smatrali kulturno neprihvatljivim upravo zato što se od obitelji i prijatelja očekuje pružanje njege starijim osobama.[9]

Kultura Sjedinjenih Država

[uredi | uredi kôd]

U sociološkom smislu netradicionalne obitelji čine većinu domaćinstava u Sjedinjenim Državama.[11] Godine 2014. samo 46 % djece u SAD-u živi u tradicionalnoj obitelji, dok ih je 1980. živjelo 61 %.[12] Taj broj uključuje samo obitelji s roditeljima u prvom braku, a postotak djece koja općenito žive s dvama vjenčanim roditeljima 2016. je iznosila 65 %.[13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Parenting Myths And Facts. NPR.org (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  2. bebusinessed. History of Nuclear Families |. bebusinessed.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  3. Family values. www.dictionary.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  4. Definition of FAMILY VALUES. www.merriam-webster.com (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  5. family values | Definition of family values in US English by Oxford Dictionaries. Oxford Dictionaries | English. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2018. Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  6. a b Transformation of the intimate and the public in Asian modernity. Ochiai, Emiko, 1958., Hosoya, Leo Aoi. Leiden, the Netherlands. ISBN 978-90-04-26435-9. OCLC 894299820CS1 održavanje: others (link)
  7. Dowland, Seth. Family values and the rise of the Christian right. Philadelphia. ISBN 9780812247602. OCLC 904335543
  8. Mutair i Callister 1992, str. 103-121 Pogreška u predlošku harvnb: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFMutairCallister1992 (pomoć)
  9. a b Luna 1989, str. 22–26
  10. Ghazwi, F.; Nock, L. 1989. Religion as a mediating force in the effects of modernization on parent-child relations in Jordan. Middle Eastern Studies. str. 363–369
  11. Panasenko 2013, str. 79–98
  12. Fewer than half of U.S. kids today live in a ‘traditional’ family. Pew Research Center (engleski). 2014. Pristupljeno 3. srpnja 2021.
  13. Bureau, US Census. The Majority of Children Live With Two Parents, Census Bureau Reports. The United States Census Bureau (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2021.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Transformation of the intimate and the public in Asian modernity. Ochiai, Emiko, 1958., Hosoya, Leo Aoi. Leiden, the Netherlands. ISBN 978-90-04-26435-9. OCLC 894299820CS1 održavanje: others (link)
  • Ghazwi, F.; Nock, L. 1989. Religion as a mediating force in the effects of modernization on parent-child relations in Jordan. Middle Eastern Studies. str. 363–369
  • Luna, J. 1989. Transcultural nursing care of Arab Muslims. Journal of Transcultural Nursing. str. 22–26
  • Panasenko, N. 2013. Czech and Slovak Family Patterns and Family Values in Historical, Social and Cultural Context. Journal of Comparative Family Studies. str. 79–98
  • Khalaf, I; Callister, L. 1997. Cultural meanings of childbirth: Muslim women living in Jordan. Journal of Holistic Nursing. 4 (15): 373–388