Ruska kinematografija

Ruska kinematografija je nastala za vrijeme Ruskog carstva, razvila se u Sovjetskom Savezu, te je u godinama nakon raspada SSSR-a ruska filmska industrija ostala međunarodno prepoznata. U 21. stoljeću je ruska kinematografija postala međunarodno popularna s hitovima kao što su: Dom durakov, Noćna straža i Brat.^[1][2]

Podrobniji članak o temi: Kinematografija Ruskog Carstva

Prvi su film u Rusko carstvo donijela braća Lumière, koji su prikazali filmove u Moskvi i Sankt Peterburgu u svibnju 1896. Istog je mjeseca njihov snimatelj Camille Cerf napravio prvi film u Rusiji, snimku krunidbu Nikole II. u Moskovskom Kremlju.^[3]

Aleksandr Drankov je producirao prvi ruski narativni film, Stjenka Razin, koji se temelji na popularnim narodnim pjesamama, a režirao ga je Vladimir Romaškov. Ladislav Starevič je snimio prvi ruski animirani film (prvi lutkarski film s pričom, snimljen tehnikom stop animacije) 1910.g. - Lucanus Cervus. Među značajnijim ruskim filmašima tog razdoblja nalaze se Aleksandr Hanžonkov i Ivan Mozžuhin, koji je režirao film Oborona Sevastopolja (1912.), i Jakov Protazanov - Uhod velikogo starca, biografski film o Lavu Tolstoju.^[4]

Tijekom Prvog svjetskog rata uvoz filmova je drastično pao, a ruski filmaši su snimali antinjemačke, nacionalističke filmove. Godine 1916. snimljeno je 499 filmova, triput više nego tri godine ranije.

Ruska revolucija je donijela više promjena, pojavilo se mnoštvo filmova s protucarskim temama. Posljednji važni film tog razdoblja je Otec Sergij (1917.), koji je postao prvi novi film prikazan u sovjetskom razdoblju.

Podrobniji članak o temi: Kinematografija Sovjetskog Saveza

Iako je ruski jezik dominirao u sovjetskim filmovima, kinematografija SSSR-a je uključivala i filmove Armenske SSR, Gruzijske SSR, Ukrajinske SSR, te u nešto manjoj mjeri Litvanske SSR, Bjeloruske SSR i Moldavske SSR. U većem dijelu povijesti Sovjetskog Saveza, s iznimkama 1920-ih i kasnih 1980-ih, film je bio podvrgnut cenzuri i birokratskoj kontroli, a sadržaj vrlo ograničen. Usprkos tome, sovjetski filmovi su postizali značajne uspjehe od 1950-ih nadalje, djelomično zbog, slično kao i u drugim kinematografijama Istočnog bloka, odražavanja napetosti između individualne kreativnosti i državom nametnutih ograničenja.^[5]

Kao i 1920-ih, film se bavio društvenim i političkim događajima tog vremena. Stoga je najvažniji film tog razdoblja bio Oklopnjača Potemkin Ejzenštejna, ne samo zbog prikaza događaja koji su doveli do revolucije 1905.g., već i zbog inovativnih filmskih tehnika (npr. skokoviti rez). Od drugih filmova vrijedi spomenuti Pudovkinov film Mat' (1926.) i Čelovek s kinoapparatom Vertova (1929.).^[4]

Međutim, s jačanjem staljinističke vlasti i pojavom socrealizma kao državne politike, koji je vladao slikarstvom i kiparstvom sve do filmske umjetnosti, sovjetski je film bio gotovo sasvim pod totalnom kontrolom države.

Značajniji su filmovi bili Cirk (1936.), jedan od najpopularnijih filmova 1930-ih, Aleksandr Nevskij i Ivan Groznyj, popularni filmovi 1940-ih. Ubrzo nakon kraja Drugog svjetskog rata, pojavili su se filmovi u boji, npr. Kamennyj cvetok (1947.), Skazanije o zemlje Sibirskoj (1947.) i Kubanskije Kazaki (1949.).

Kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih, iako je još postojala cenzura, sovjetskim filmašima je dano više slobode, pa su se pojavili filmovi Ballada o soldate, koji je osvojio nagradu BAFTA-e za najbolji film 1961., Ždralovi lete, Vysota (1957.), koji se smatra jednim od najboljih filmova 1950-ih (također je postao osnova pokreta autorske pjesme).^[4]

1970-ih se pojavio niz filmova koji su pridobili međunarodnu pažnju, uključujući Solaris Andreja Tarkovskog (1972.), Semnadcat' mgnovenij vesny, koji je stvorio besmrtni lik "Standartenführera Stirlitza", Beloje solnce pustyni (1970.) i tzv. "crveni vestern" ili "ostern" - sovjetska inačica vesterna.

Pojavom perestrojke i glasnosti sredinom 1980-ih sovjetski filmovi su se okrenuli ranije cenzuriranim temama kao što su ovisnost o drogama, npr. Igla, te seksualnost i alijenacija u sovjetskom društvu, npr. Malen'kaja Vera.^[6]

U ruskoj kinematografiji 1990-ih pojavile su se nove mogućnosti i teme.^[4]

Drama Ispijeni suncem (1994.) Nikite Mihalkova je priča o maloj seoskoj zajednici za vrijeme staljinizma, u kojoj nova vremena poremete njihov idilični život i izmijene njezine likove i sudbine. Film je dobio Oscara za najbolji strani film.

Pavel Čuhraj je snimio film Vor (1997.), o majci i sinu koji pronalaze zaštitu u časniku za kojeg se kasnije ispostavi da je kriminalac. Film je dobio 6 nacionalnih nagrada Nika (ruska inačica američkog Oscara), posebnu nagradu u Veneciji i nominaciju za Oscara.

Zemlja gluhih Valerija Todorovskog (1998.) je komedija koja se temelji na zapletu Renate Litvinove, a parodira Rusiju 1990-ih kao put dviju prijateljica koje se nađu u borbi između dvaju klanova - gluhih i onih koji čuju.

Ozbiljna melodrama Dmitrija Meshijeva Ženskaja sobstvennost' (1999.) govori o suptilnom odnosu između mladog studenta i starije glumice koji se pretvorio u ljubavnu vezu. Očekivana smrt jednog od protagonista suočava drugog s gorkom usamljenošću.

East/West, film nastao u koprodukciji nekoliko zemalja, govori o obitelji koja se vratila u SSSR u ranim godinama staljinizma.

Povratak Andreja Zvjaginceva (2003.), dobitnik Zlatnog lava, govori o promjeni koju donosi povratak oca u život dvojice braće.

Ruska arka, film Aleksandra Sokurova iz 2003.g., snimljen je u jednom kadru u trajanju od 96 minuta u Ermitažu, te u snolikoj naraciji pripovijeda o klasičnoj ruskoj kulturi koja plovi u Arci.

Popularne su i ekranizacije detektivskih romana Borisa Akunjina, čija je radnja smještena u predrevolucijsku Rusiju i razvija se oko avantura Erasta Fandorina: Azazel (2002.), Turski gambit (2005.) i Državni savjetnik (2005.).

O životu u manastiru i čudima govori film Otok (2006.) Pavela Lungina. Film je dobio pohvalne kritike i mnogobrojne nagrade.^[7]

Paragraf 78 Mihaila Hleborodova iz 2007.g. bio je kritiziran zbog razdvajanja na dva dijela, Punkt 1 i Punkt 2.

Živopisni mjuzikl Stil'agi Valerija Todorovskog iz 2008., o stilu života mlade generacije u Sovjetskom Savezu, postigao je velik uspjeh zbog dubokoumnog i živog portretiranja 1950-ih.

Kak ja provjol etim letom Alekseja Popogrebskog, film o generacijskom jazu, snimljen u udaljenoj Čukotki, osvojio je Zlatnog medvjeda 2010. Iste je godine umjetnički film Ovs'anki osvojio nagradu za najbolju fotografiju na Venecijanskom filmskom festivalu.

Jedan od mnogih uspješnih filmova u kojima se pojavljuju zapadnjački glumci i glumice je film Vykrutasy iz 2011.g. s Millom Jovovich.

Timur Bekmambetov je jedan od najuspješnijih ruskih režisera u Hollywoodu s filmovima kao što su Wanted (2008.), s Angelinom Jolie i Abraham Lincoln: Vampire Hunter (2012.).

Prema podacima od 14. kolovoza 2011.:^[8]

• Ironija sud'by: Prodolženije (2007.)
• Dnevna straža (2006.)
• Admiral (film) (2008.)
• Noćna straža (2004.)
• Samyj lučšij fil'm (2008.)
• Mongol (2007.)
• 9. satnija (2006.)
• Obitajemyj ostrov (2010.)

• Moscow International Film Festival
• Kinotavr (u Sočiju)
• Pacific Meridian (u Vladivostoku)
• Kinoshock (u Anapi)

• RosFilm  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2020. (Wayback Machine) (arhiva od 8000 filmova na ruskom jeziku)
• Najpopularniji ruski filmovi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. siječnja 2009. (Wayback Machine) na Internet Movie Database
• Filmovi na ruskom jeziku  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2009. (Wayback Machine) na Internet Movie Database
• Web Archive, Baza podataka ruskih filmova
• Ruski filmski klub u SAD-u  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. prosinca 2010. (Wayback Machine)
• Baza podataka ruskih filmova (Sveučilište Innsbruck, Austrija)
• Nadolazeći europski filmovi (kritike, traileri, intervjui, vijesti i pregledi)
• Russian Film  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2013. (Wayback Machine) (blog o ruskom i sovjetskom filmu)

v • u Rusija Simboli i identitet Grb Rusije • Zastava Rusije • Himna Ruske Federacije Zemljopis Ruski federalni subjekti • Ruske republike • Ruski krajevi • Ruske oblasti • Gradovi • Europska Rusija • Sibir • Daleki istok Rusije • Klima • Rijeke • Planine • Kavkaz • Ural (gorje) • Volga • Kaspijsko jezero • Nacionalni parkovi Povijest Skiti • Sarmati • Istočni Slaveni • Ruski Kaganat • Kijevska Rus' • Novgorodska Republika • Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina • Zlatna Horda • Velika Kneževina Moskva • Moskovsko Carstvo • Rusko Carstvo • Rusko-turski ratovi • Napoleonova invazija na Rusiju • Ruska Republika • Oktobarska revolucija • Ruski građanski rat • RSFSR • SSSR • Istočno bojište (Drugi svjetski rat) • Istočni blok • Vostok 1 • Raspad SSSR-a • ZND • Savez Rusije i Bjelorusije • Rusko-ukrajinski rat • Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. Politika i gospodarstvo Predsjednik • Državna duma • Savjet Federacije • Vlada Ruske Federacije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-ruski odnosi • Hrvati u Rusiji • Oružane snage Rusije • Gospodarstvo • Središnja banka Ruske Federacije • Ruski rubalj • Promet • Transsibirska pruga • Turizam • Popis sveučilišta u Rusiji • Moskovsko državno sveučilište Lomonosov • Ruska svemirska agencija • Putovnica Rusije Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Rusi • Etničke grupe • Ruski jezik • Kultura • Umjetnost • Ruski balet • Ruska avangarda • Ruski rock • Ruska kinematografija • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Ruska pravoslavna Crkva • Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi • Katolička Crkva • Svjetska baština Rusije • Ruska kuhinja • Votka • Kavijar • Wikipedija na ruskom jeziku • Pobačaj u Rusiji • Sport • Rusija na OI • ZOI 2014. • Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. • Ruska nogometna reprezentacija • Ruska reprezentacija u hokeju na ledu