Prijeđi na sadržaj

Skradin

Koordinate: 43°49′N 15°55′E / 43.82°N 15.92°E / 43.82; 15.92
Izvor: Wikipedija
Skradin

grb
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska

GradonačelnikAntonijo Brajković (HDZ)[1]
Naselja21 gradsko naselje

Površina184,2 km2[2]
Površina središta1,1 km2
Koordinate43°49′N 15°55′E / 43.82°N 15.92°E / 43.82; 15.92

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3349 [3]
– gustoća18 st./km2
Urbano508
– gustoća462 st./km2

Odredišna pošta22222 Skradin [4]
Pozivni broj+385 (0)22
AutooznakaŠI
Stranicagrad-skradin.hr

Zemljovid

Skradin na zemljovidu Hrvatske
Skradin
Skradin

Skradin na zemljovidu Hrvatske

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Geografija

[uredi | uredi kôd]

Smješten je 18 km sjeverno od Šibenika, na desnoj obali rijeke Krke. Naselja koja ulaze u sastav grada Skradina su Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić i Ždrapanj.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Sam grad Skradin po popisu iz 2011. godine ima 588 stanovnika, a područje grada 3.825 stanovnika.[5]

Pregled broja stanovnika po godinama[6]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
4997 5711 5865 6055 7019 7663 8454 8634 9316 10135 10294 9585 8716 8027 3986
Grad Skradin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4997
5711
5865
6055
7019
7663
8454
8634
9316
10135
10294
9585
8716
8027
3986
3825
3349
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Šibenik. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka grada Drniša. U 1869. sadrži dio podataka općine Kistanje, a iste godine dio podataka sadržan je u općini Lišane Ostrovičke u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Skradin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
798
1648
918
804
934
800
650
681
790
928
1018
889
791
726
619
588
508
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselja Bićine, Gračac, Skradsko Polje i Sonković. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi  akte u okviru djelokruga Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Grada Skradina. Gradsko vijeće Grada Skradina ima 13 vijećnika. Hrvatski državljani pripadnici srpske manjine imaju pravo na 3 člana vijeća iz reda svojih pripadnika. Način rada Gradskog vijeća uređuje se Poslovnikom Gradskog vijeća, u skladu sa Zakonom i Statutom.

Stari dio grada

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Skradin je grad iznimno duge i bogate povijesti koja se sustavnije, na osnovi arheoloških nalaza i povijesnih izvora, može pratiti od pretpovijesnog željeznog i liburnskog doba, potom rimskog do značajnijeg srednjovjekovnog hrvatskog razdoblja, posebice obilježenog bribirskim knezovima Šubićima. Iza toga je u vlasti djelomično Venecije, Turaka i ponovno Venecije do 1797. godine. Današnji grad nastao je pretežno krajem 18. i u 19. stoljeću.[7]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Utvrda Turina nalazi se iznad grada

Skradin je romantični mediteranski grad s uskim popločanim ulicama, prolazima i voltima. Cijela je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. U njoj se nalaze kuće koje uglavnom potječu iz 18. i 19. stoljeća i ožbukane su na način tipičan za Veneciju i područje njezina utjecaja.[8]

  • Turina je srednjovjekovna utvrda izgrađena za vladavine bana Pavla Šubića (1273 – 1312) na mjestu stare liburnske gradine.
  • Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije sagrađena je na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Turci. Građena je prema nacrtima vojnog inženjera Francesca Melchiora iz Vicenze. Gradnja je trajala punih deset godina (1747 - 1757). Osim F. Melchiora, u gradnji je sudjelovao i talijanski graditelj Giovanni Battista Lodoli. Skradinski biskup Antun Becić posvetio ju je kao katedralu 1758. godine. To je jednobrodna barokna građevina s bočnim kapelama, a na jugoistočnoj strani završava polukružnom apsidom. Sa sjeverne strane očuvani su ostaci džamije iz turskog razdoblja. U crkvi se nalaze dvije slike Antonija Zuccara s kraja 19. stoljeća te bogata zbirka srebrenih zavjetnih darova. Najvažniji njen dio čine vrijedne orgulje iz 18. stoljeća koje su proglašene državnim kulturnim dobrom. Sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci, učenik Nakićeve škole.
  • Zvonik (kampanel) je podignut 1782. godine, dvadesetak metar zapadno od crkve. Podnožje zvonika je ukošeno, ima četiri kata s prozorčićima romaničkog oblika, a završava s lađom širokih bifora i zidanom kupolom u obliku lukovice.
  • Nadžupsko-opatski dvor često se ističe kao najljepša skradinska građevina. On je muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga jer sadrži cijeli niz vrijednih umjetničkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stoljeća, te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene liturgijske ornamentike, kaleža, relikvijara, monstranca, s visokovrijednom knjižnicom.
  • Crkva svetog Jerolima potječe iz 16. stoljeća. Porušena je za vrijeme turske vlasti, a njenu obnovu financirao je car Franjo I.
  • Pravoslavna crkva svetog Spiridona sagrađena je 1876. godine, u neogotičkom stilu. Ističe se brojnim ikonama i ikonostasom Spiridona Rapsomanikija s Krfa iz 18. stoljeća.
  • Muzej grada Skradina sadrži bogatu zbirku izložaka iz prapovijesti, liburnskog i antičkog doba te kasnoga srednjeg vijeka.
  • Nacionalni park Krka

Kulturne manifestacije

[uredi | uredi kôd]
  • Susret dalmatinskih klapa Skradin jedna je od najstarijih i najpriznatijih klapskih manifestacija u Hrvatskoj. Održava se svake prve subote u kolovozu.
  • Glumište pod murvom je kazališni festival na otvorenom koji se održava tijekom ljetnih mjeseci na Trgu Male Gospe. Idejni začetnik festivala je Sergej Mioč. Ulaz na sve predstave je besplatan.
  • Stari i mladi naziv je dugogodišnje manifestacije koja se održava u kolovozu. Riječ je o ljetnom karnevalu čiji je središnji događaj nogometna utakmica između starih i mladih Skradinjana. Prvi put je održana 1964. godine.

Kulturne udruge

[uredi | uredi kôd]
  • Žensku klapu Skradinke osnovano je Stipe Sladić, 1998. godine. Od tada su nastupale diljem domovine, a za svoje pjevačko umijeće nerijetko su nagrađivane. Najvažnije nagrade su: debitantska nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, 3. nagrada žirija na Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima, 3. nagrada publike na festivalu Klape Gospi Sinjskoj te nagrada Večernjeg lista za najbolju izvedbu izvorne pjesme na Susretu dalmatinskih klapa Skradin. Sadašnji voditelj je Ivo Mikuličin, a predsjednica klape je Višnja Pulić.
  • Gradska limena glazba Skradin svoj prvi nastup održala je 27. srpnja 1978. godine, pod dirigentskom palicom Borisa Jakovljevića.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Rustem-paša Opuković (? Skradin, oko 1500. – Istanbul, 1561.) bio je veliki vezir Osmanskoga Carstva. Svoj veliki imetak i utjecaj iskoristio je za podizanje mnogobrojnih zadužbina: u Istanbulu je sagradio džamiju, medresu, karavan-saraj, hamam i knjižnicu, a u Sarajevu je podignuo Brusa-bezistan i most preko rijeke Željeznice na Ilidži. Autor je kronike Povijest Osmanske dinastije (Tarih-i Al-i Osman).[9]
  • Lujo Marun (Skradin, 1857. - Knin, 1939.) bio je hrvatski arheolog. Zaslužan je za otkrivanje spomenika i natpisa iznimno značajnih za starohrvatsku povijest i kulturu. 1893. osnovao je Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu o čijem je djelovanju pisao u časopisu Starohrvatska prosvjeta. Njegovi Starinski dnevnici i bilješke donose niz značajnih podataka o arheološkim nalazištima širom Dalmacije.[10]
  • Josip Mrkica, hrvatski narodni preporoditelj
  • Ivan Sušić, kulturni radnik, novinar
  • Filip Dominik Bordini, šibenski i hvarski biskup
  • Zdravko Škender, pjevač zabavne glazbe
  • Mate Klarić, hrvatski katolički svećenik, arheolog i kulturni povjesničar

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Prve škole (osnovna škola, zanatska škola za drvodjelce i kovače, gimnazija) u Skradinu osnovane su tijekom kratkotrajne francuske vladavine početkom 19. stoljeća.

  • Dječji vrtić Žižula
  • Osnovna škola Skradin

Sport

[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Prema pisanju Forbesa, Skradin je omiljeno ljetovalište Billa Gatesa.[11]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. [1]
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  6. - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  7. Juric, Ante (2004) Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu. Skradin: Matica hrvatska Skradin.
  8. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2015. Pristupljeno 22. srpnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53779
  10. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39222
  11. Forbes Katie Evans: "What Billionaires Do On Their Summer Vacations", 1. lipnja 2010. (pristupljeno 24. srpnja 2015.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Skradin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.