Prijeđi na sadržaj

1520-e

Izvor: Wikipedija
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek
Decenije: 1490-e 1500-e 1510-e – 1520-e – 1530-e 1540-e 1550-e
Godine: 1520 1521 1522 1523 1524 1525 1526 1527 1528 1529
Kategorije: Rođenja – Smrti – Arhitektura
Nastanci – Prestanci

1520-e su decenija koja je počela 1. januara 1520. i završila 31. decembra 1529.

Događaji i trendovi

[uredi | uredi kod]

Hrvatska

[uredi | uredi kod]
1520
  • siječanj-veljača - Turske čete provaljuju u okolicu mletačkih gradova Zadar, Šibenik, Trogir, Split; jedna četa od 3.000 ljudi se probila kroz Hrvatsku do Istre[1].
  • svibanj - Bosanski Turci haraju Hrvatskom od Krbave i Une do Senja.
  • 17. 5. - Jak zemljotres u Dubrovniku, povodom kojeg će biti podignuta Crkva sv. Spasa.
  • 20. 5. - Hrvatski ban Petar Berislavić poginuo na Plješivici; Ivan Karlović ga nasljeđuje iduće godine.
  • svibanj/lipanj - Biskup Toma Niger, poslanik bana Berislavića, u Briselu kod cara Karla V.
  • 22. 9. - Sulejman I nasleđuje Otomansko Carstvo, nakon smrti oca Selima I (vl. do 1566).
    • Zatim: u Siriji dolazi do pobune namesnika Ghasalija pa Sulejman šalje Mađarima čauša Behrama sa mirovnom ponudom, ali ovi odugovlače i možda ubijaju poslanika - razlog za rat [2].
  • Ćirilični Libro od mnozijeh razloga u Dubrovniku.
1521
  • februar - Ugušena pobuna osmanskog guvernera u Siriji, al-Ghazalija, opljačkan Damask (Ferhat-paša Šibenčanin[2]).
  • svibanj - Knez Ferdinand Frankapan javlja kralju da će se hrvatski knezovi pokoriti Turcima ako ne dobiju pomoć (zimus su pregovarali s nekim Hasanom iz Zvornika, ali vjerojatno su kupovali vrijeme[3]).
  • 18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu[4].
    • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • rujan - Kapetani Knina i Skradina došli kralju u Pečuh da se odreknu položaja, kako ne bi bili kažnjeni za nevjeru ako izgube te gradove, koje ne mogu čuvati (on ih ubjedio da ostanu).
  • studeni, početkom - Ivan Karlović postane banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 17 mjeseci nakon poginulog Petra Berislavića; na njegovo traženje izuzet od odgovornosti za kraljevske gradove Senj, Knin, Skradin, Klis.
  • studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
  • Bernardin Frankopan daje prevesti Bibliju na hrvatski jezik.
  • Objavljena Marulićeva Judita.
  • Izgrađen Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu.
1522
  • 7. 2. - Briselski ugovor: podjeljeni posjedi njemačkih i španjolskih Habsburga, Ferdinand uz Austrijske zemlje, te Kranjsku i Korušku dobija i njihove posjede "u Istri i Furlanskoj, nadalje Trst, Goricu, slovensku krajinu i grofoviju Ortenburg" kao i "Tirol s Vorarlbergom, kao i habsburzka posjedovanja u Švabskoj"[5].
  • ožujak - Bernardin Frankapan traži pomoć u Veneciji.
+ Izviđački upad bosanskih Turaka u Hrvatsku.
  • 7. 4. - Car Karlo ustupa Ludvigu II 4.000 pješaka i 20.000 konjanika (senjski biskup Franjo Jozefić i Stjepan Esterhazi su ugarski poslanici na saboru u Nirnbergu)[6].
  • travanj - Turske provale u Hrvatsku i (habsburšku) Sloveniju, ban Karlović porazio jedan turski odred na povratku.
Knin - pod Turcima 1522-1649 i 1653-88
  • 28. 5. - Bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg sa hercegovačkim sandžakom zauzeo tvrdi grad Knin (posada se predala), koji postaje sedište Krčkog i Ličkog sandžaka; pašće i opustjeli Skradin, kao i Drniš, Kijevo, Kistanje.
    • Klis je pod opsadom.
  • lipanj - Ban Karlović opsjeo Cetin, grad Frankapana Slunjskih, nakon što su ovi bez kraljeva naloga uzeli grad Klokoč od osramoćenog kninskog zapovjednika.
  • lipanj, polovicom - U Hrvatsku stigli vrhovni kapetan grof Nikola Salm i štajerski kapetan Dietrichstein, koje je poslao nadvojvoda Ferdinand - Salm pomaže u obrani Hrvatske (naročito gradova na Uni - Bihać, Krupa i dr.).
  • 18. 6. - Mostarski paša odustao od opsade Klisa zbog jakog otpora (Petar Monoković).
  • 19. 11. - Bernardin Frankopan drži govor Oratio pro Croatia na njemačkom državnom saboru u Nirnbergu.
  • U turskoj provali strada Kosinj u Lici (početak osvajanja ove oblasti).
  • 1521/22 - Petar Kružić je novi senjski kapetan.
  • Razmirice između bana Karlovića i jajačkog bana Keglevića (ovaj drugi je zamenjen nekim Gilethfijem koji brani i Banju Luku i Vrbaski Grad)[7].
  • Feliks Petančić objavio Segonov rukopis De itineribus in Turciam....
1523
Ostrovica
1524
  • početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
  • 19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
  • 20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
  • 5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
  • 18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice[10].
  • ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
  • travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik)[11].
  • 17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana[11].
  • 25. 6. - Habsburški vrhovni kapetan Bernardo Ričan u Jastrebarskom, Turci se povlače prema Kupi.
  • 9. 7. - Kružić i Orlovčić dobili od kralja Breznicu koja je pripadala pokojnom Lovri Iločkom (na osnovu starog ugovora sa Iločkim, njegova imanja potražuje Ivan Zapolja).
  • kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
  • jesen - Novi turski upadi u Hrvatsku.
  • 22. 10. - Nikola Zrinski sklopio u Beču ugovor sa nadvojvodom Ferdinandom kojim mu ustupa na dvije godine gradove Novi i Dobra Njiva na Uni[12].
  • Bernardin Frankopan napustio razrušeni Modruš i preselio u dograđeni Ogulin[13].
  • Toma Niger imenovan trogirskim biskupom.
1525
  • 27. 2. - Turci Skradinjani uništili (Karlo)Bag, odvedeno roblje, među kojima braća Perušići, knez Ivan Posedarski i knez Gregorije Banić.
  • 12. 3. - Ferenc Batthyány je novi hrvatski ban (utjecaj samo u Slavoniji), uz njega je i Ivan Tahi kojeg plemstvo ne priznaje.
  • ožujak - travanj? - Turci se zaleću do Vinodola i Modruša, narod bježi na Krk ili Italiju[14]; u ovo vrijeme Petar Kružić odbio Turke od Senja.
  • 30. 8. - Sukob Krste Frankopana (koji traži stari obiteljski grad Senj) i ugarskog primasa Lasla Salkaja; Krsto ošamario nadbiskupa, zbog čega je bačen u tamnicu na neko vrijeme.
  • prosinac - Poslanici hrvatskog plemstva izjavljuju kralju da će se nagoditi sa Turcima ako ne dobiju pomoć; istovremeno i kod nadvojvode Ferdinanda koji im daje nešto novca[15].
  • Iloku potvrđen status grada; prvi spomen Kraljevice (Portus Reginus).
  • Kosinj opustio u ovo vrijeme.
  • Obitelj Keglević dobija grad Lobor.
  • Govor O poreklu i zgodama Slovena Vinka Pribojevića.
  • Petar Kopić napravio kartu Istre i Balkanskog poluotoka.
1526
Mohačka bitka
  • siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[16].
  • 25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu[17].
  • ca. 14. 2. - Sud odredio da Ivan Zapolja nema prava na imovinu pokojnog Lovre Iločkog, već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina Verbecija.
  • 11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
  • 27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
  • 1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
  • 6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu Turcima pao Ilok).
  • 8. 8. - Osijek i Erdut se predali Mustafa-paši Jahjaogluu.
  • 14. 8. - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.).
  • 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II.
    • Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
  • 23. 9. - Slavonski sabor u Koprivnici, plemstvo bira Krstu Frankopana za vođu (on zatim zaposjeda županije između Drave i Dunava)[19].
  • 11. 11. - Ivan Zapolja krunisan za kralja u Stolnom Biogradu, kojeg je zaposeo Pavle Bakić[9] (Zapoljina stranka se poziva na zaključak iz 1505. kojim se strancima zabranjuje presto).
    • Krsto Frankopan tokom mjeseca prelazi na Zapoljinu stranu, ovaj ga postavlja za bana Hrvatske i Slavonije itd. (Ferdinandov ban je Franjo Baćan).
  • 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
  • Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
  • Početak seoba iz Bosne u Hrvatsku[20].
  • Biskup Franjo Jozefić izrekao interdikt Senju zbog njegovih kapetana[21].
  • De vita et gestis Christi Jakova Bunića.
1527
Ferdinand I, nadvojvoda austrijski od 1521, kralj češki, ugarski i hrvatski 1527-1564
  • 1. 1. - Cetinski sabor: plemstvo Kraljevine Hrvatske bira nadvojvodu Ferdinanda za kralja, nakon što su njegovi poslanici prihvatili obvezu da će braniti zemlju.
  • 6. 1. - Slavonski sabor u Dubravi kraj Vrbovca, na čelu sa Krstom Frankapanom, bira Ivana Zapolju za hrvatskog kralja.
  • veljača - Velika turska vojska u Lici, haraju do Istre i Kranjske[22]; turski konjanici i pred Obrovcem.
  • 26. 3. - Ferdinand potvrđuje primirje sa Zapoljom, dogovoreno poljskim posredovanjem (Zapolja potvrđuje 14. 4.).
  • 30. 3. - Murat-beg Šibenčanin, Husref-begov zapovednik, zauzeo Obrovac.
  • travanj - Turci osvajaju posljednje gradove u Krbavi (Udbina, Komić, Mrsinj...)[23].
  • 23. 5. - Slavonski sabor u Križevcima, neki pro-Ferdinandovi plemići prijetili Krsti Frankapanu.
  • srpanj - Ivan Karlović ponovo hrvatski ban (do 1531) uz Franju Baćana[24].
  • 31. 7. - Ferdinand ulazi u Ugarsku, nakon što je plemićima na čelu sa palatinom Stjepanom Batorijem položio zakletvu (rat Zapolji je objavljen polovicom srpnja).
  • kolovoz? - Krsto Frankapan ranjen u sukobu sa Ljudevitem Pekrijem.
  • rujan - Krsto Frankapan razorio kastele Ljudevita Pekrija, Ferdinandova vojska se okuplja na Dravi ali izbjegava bitku[25].
  • 27. 9. - Bitka kod Tarcala (ili Tokaja) - Ferdinand ubedljivo porazio Zapolju.
  • 27. 9. - Krsto I. Frankapan Brinjski smrtno ranjen pri opsadi Varaždinske tvrđave.
  • 3. 11. - Ferdinand I krunisan za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu.
  • 25. 11. - Rok za Zapoljine pristalice da se poklone Ferdinandu (Ivan Tahi, zagrebački biskup Šimun od Erdeda u siječnju, Ivan Banić odbija).
  • Turska osvajanja: Gračac (župa Hotuča), Lapac sa župom, Karin, Obrovac, Benkovac; spaljen Novi Vinodolski.
  • Hrvatski sabor tražio od Ferdinanda da priključi Hrvatsku nasljednim austrijskim pokrajinama (nije se dogodilo).
  • Početak teškog perioda za Pulu - kuga i ratovi.
1528
1529
  • svibanj - Zagrebački bisup Šimun od Erdeda ovladao u ime Zapolje gotovo cijelom Slavonijom, utaborio se ispred Gradeca.
  • 4. 6. - Štajerska, Koruška i Kranjska odobravaju Ferdinandu sredstva za 1500 španjolskih vojnika, zbog turskih upada i prevage zapoljevaca u Slavoniji - polovica Španjolaca smještena u općinu Gradec[29].
  • 13. 7. - 8. 9. - Ferdinandove snage opsjedaju biskupski grad Zagreb, stradala i stolna crkva sv. Stjepana; biskup Šimun se ranije povukao od Gradeca, opsjeda Jelisavac[30].
  • 17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
  • 31. 7. - Slavonski sabor Ferdinandovih pristaša u Gradecu.
  • 27. 9. - 15. 10. - Opsada Beča 1529.
  • studeni - Biskup Šimun Bakač Zapoljin hrvatski ban (do 1534), na povratku u Slavoniju ga presreo Ljudevit Pekri, Bakaču rasuta družina i teško ranjen[31].
  • 18. 11. - Nikola III. Zrinski dobio povelju od kralja Ferdinanda kojom je dobio pravo kovanja srebrnih ugarskih filira[32] (u Gvozdanskom).
  • Modruški biskup Šimun Kožičić Benja prenio sjedište u Rijeku iz Vinodola (Modruš pao prošle godine).
  • Petar Kružić se odrekao senjskog kapetanstva, posvjećuje se obrani Klisa.
  • Anton s Padove započeo rad u kapeli Sv. Roka u Draguću (do '37).


Bosna

[uredi | uredi kod]
1520
1521
  • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • 15. 9. - Smederevski namjesnik Gazi Husrev-beg odlazi u Bosnu (1521-25, 1526-34 i 1536-41), a bosanski Gazi Bali-beg Jahjapašić u Smederevo tj. Beograd.
  • studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
  • U Goraždu odštampan Psaltir s posledovanjem.
1522
1524
  • Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”[34].
1525
1526
1527
Jajce
1528


Srbija, Srbi

[uredi | uredi kod]
1520
1521
Pad Beograda
  • februar - Turci okupljaju vojsku oko Šapca[37].
  • svibanj - Ugarski sabor donosi zaključak da se pojačaju posade u Šapcu i Beogradu i da se smjene njihovi banovi (Hedervari i Terek) - ali ovi ne prihvaćaju vojsku u grad dok im se ne isplate dugovanja i još prepustili gradove zamjenicima; i šajkaši na Dunavu napustili službu zbog neisplaćenih plaća[38].
  • 18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu[4].
    • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • 30. 6. - Piri-paša opseda Beograd sa šumadijske strane.
  • 7. 7. - Rumelijski beglerbeg Ahmed-paša zauzeo Šabac, nakon čega pravi most preko Save; pljačkaški odredi haraju Sremom i Slavonijom.
  • ca. 11. 7. - Despotica Jelena beži iz Srema braći Jakšićima, nakon što je taktički nudila pregovore Sulejmanu.
  • 12. 7. - Posle žestoke borbe Turci zauzeli Zemun[4]; vođu branitelja Marka Skoblića zgazio slon nakon što je odbio prihvatiti islam[39].
  • 15. 7. - Kralj Ludvig II krenuo na jug, ali sporo i ne dalje od Tolne.
  • 18. 7. - Završen most preko Save kod Šapca, dužine preko 1500 m, ali zbog visoke vode se prelazi brodovima sedam dana i noći[4].
  • 28. 7. - Bali-beg Jahjapašić zaposeo napušteni Slankamen[4].
  • 29-30. 7. - Sultan Sulejman u Kupiniku (grad razoren 9. 9.)[37]; ovih dana su se predali Kamenica, Vrdnik, Berkasovo, Mitrovica...
  • 30. 7. - Sulejmanova kolona stigla do Zemuna.
  • 1. 8. - Počinje bitka za Beograd (do kraja opsade 20 juriša od čega pet opštih)[4].
  • 29. 8. — Pad Beograda: izmoreni branitelji predaju Beograd sultanu Sulejmanu, janičari i sultan sutradan ulaze u grad.
  • 15. 9. - Smederevski namjesnik Gazi Husrev-beg odlazi u Bosnu (1521-25, 1526-34 i 1536-41), a bosanski Gazi Bali-beg Jahjapašić u Smederevo tj. Beograd.
  • U Goraždu odštampan Psaltir s posledovanjem.
  • Posle pada Beograda, jurisdikcija nad pravoslavnim stanovništvom u Ugarskoj preneta na mitropolita u Jenopolju[40].
1522
1523
1524
  • Turci obnovili utvrđenje Fetislam kod Kladova.
  • Zabeležen pećki mitropolit Marko.
1525
  • april, krajem - Afrički brodovi plove ispred Boke ka gornjem Jadranu; Novljanin Mistan-rajs ovih godina gusari oko južne Italije[43].
  • listopad - Pál Tomori provalio preko Save i spalio "neki grad"[44].
  • 1. 12. - Sultan Sulejman I poziva podanike na oružje i da se u Beograd dovozi građa za mostove - sprema se pohod na Budim[16].
  • decembar - Šumadijski vlastelin Pavle Bakić prešao na mađarsku stranu, u dogovoru sa Tomorijem.
+ Turska četa spalila Titel[44].
1526
  • siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[16].
  • 12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
  • srpanj, početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir Ibrahim-paša se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i Bali-beg beogradski.
  • 18. 7. - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš Pavlu Bakiću.
  • 28. 7. - Turci zauzeli Petrovaradinsku tvrđavu (varoš zauzeta 15. 7.).
  • 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
  • septembar-oktobar - Sultan se iz Budima 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
    • Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
  • jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
+ Despot Stevan Berislavić ima neke uspehe u Sremu.
  • 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
  • Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna[45].
1527
1528
1529
  • januar - Pavlu Bakiću, vrhovnom zapovedniku šajkaša, sused oteo posed Banhidu - kralj Ferdinand morao posredovati za povratak[9].
  • 22. 3. - Kralj Ferdinand izdao naredbu za zatvaranje despota Stevana Berislavića i njegove majke, jer je napustio Bač i Feleđhaz, koje su odmah zaposeli Turci[9] (Berislavić se ranije žalio ugarskoj komori da "mora sa svojima od gladi umrijeti"[49]).
  • 17. 6. - Pavle Bakić upozorava Ferdinanda da šajkaši odavno nisu primili platu - ovi zato prilaze Turcima (prišao im je i nekadašnji vojvoda Jovana Nenada Subota Vrlić)[9].
  • 17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
  • 18. 8. - Ivan Zapolja se na Mohaču pridružio Sulejmanu; despot Berislavić u ovo vreme pobegao iz pritvora i pridružio se sultanu, koji mu je vratio slavonske posede[9].
  • 27. 9. - 15. 10. - Opsada Beča 1529.
  • ? - Kralj Ferdinand daje Radoslavu Čelniku Mitrovicu ako je osvoji od Turaka (ali on još sarađuje s njima)[9].


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ V. Klaić, str. 287
  2. ↑ 2,0 2,1 V. Klaić, str. 293
  3. ↑ V. Klaić, str. 317
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Ratna prošlost Beograda, Pad Beograda pod Tursku vlast (Gliša Elezović, Gavra Škrivanić), Beogradske novine 1954.
  5. ↑ V. Klaić, str. 292
  6. ↑ V. Klaić, str. 300
  7. ↑ 7,0 7,1 V. Klaić, str. 318
  8. ↑ V. Klaić, str. 323
  9. ↑ 9,00 9,01 9,02 9,03 9,04 9,05 9,06 9,07 9,08 9,09 9,10 9,11 Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
  10. ↑ V. Klaić, str. 326
  11. ↑ 11,0 11,1 V. Klaić, str. 328
  12. ↑ V. Klaić, str. 331
  13. ↑ V. Klaić, str. 330
  14. ↑ V. Klaić, str. 339
  15. ↑ V. Klaić, str. 346
  16. ↑ 16,0 16,1 16,2 V. Klaić, str. 349
  17. ↑ V. Klaić, str. 347
  18. ↑ 18,0 18,1 Jovan Hadži Vasiljević, Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji, rastko.rs
  19. ↑ V. Klaić, Svezak treći, dio prvi str. 59
  20. ↑ 20,0 20,1 Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs
  21. ↑ V. Klaić, Svezak treći, dio prvi str. 38
  22. ↑ Klaić, 172
  23. ↑ V. Klaić, str. 73
  24. ↑ V. Klaić, str. 76
  25. ↑ V. Klaić. str. 78-79
  26. ↑ V. Klaić, str. 85
  27. ↑ 27,0 27,1 27,2 27,3 V. Klaić, str. 86
  28. ↑ V. Klaić, str. 87
  29. ↑ V. Klaić, 88
  30. ↑ V. Klaić, 88-89
  31. ↑ V. Klaić, 92
  32. ↑ V. Klaić, 156
  33. ↑ 33,0 33,1 Pavle Ivić i Mitar Pešikan, Srpsko štamparstvo, rastko.rs
  34. ↑ Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina, Historiski pregled, rastko.rs
  35. ↑ V. Klaić, str. 82 (on pominje i Bočac i Jezero, ali oni su pali 1515-16?)
  36. ↑ Pećka eparhija, rastko.rs
  37. ↑ 37,0 37,1 37,2 37,3 Vladimir Ćorović, Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs (pristup 16.1.2013.)
  38. ↑ V. Klaić, str. 296-7
  39. ↑ V. Klaić, str. 297
  40. ↑ Ljubivoje Cerović, Srbi u Rumuniji od ranog srednjeg veka do današnjeg vremena, rastko.rs (pristup 16.1.2013.)
  41. ↑ 41,0 41,1 Ćorović, Obnova pećke patrijaršije, rastko.rs
  42. ↑ Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  43. ↑ Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs (pristup 25.01.2013.)
  44. ↑ 44,0 44,1 V. Klaić, str. 333
  45. ↑ Петар Д. Шеровић, Св. Трифун у Котору и Бокељска морнарица, rastko.rs
  46. ↑ V. Klaić, str. 82
  47. ↑ Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs
  48. ↑ Буна смедеревског епископа Павла, glassacera.wordpress.com (pristup 2013-02-03)
  49. ↑ V. Klaić, 87
Literatura
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1520-e&oldid=5681130