Jankov Most

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jankov Most


Rumunska pravoslavna crkva

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Srednjobanatski
Grad Zrenjanin
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 530
Gustina stanovništva 27 st./km²
Geografija
Koordinate 45°28′16″N 20°26′10″E / 45.471°N 20.436°E / 45.471; 20.436
Nadmorska visina 58 m
Površina 23,3 km²
Jankov Most na mapi Srbije
Jankov Most
Jankov Most
Jankov Most (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 23201
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR


Koordinate: 45° 28′ 16" SGŠ, 20° 26′ 10" IGD

Jankov Most (rum. Iancăid) je naselje grada Zrenjanina u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 530 stanovnika.

Mesto je dobilo ime po heroju hrišćansko-turskih ratova iz 15. veka, Sibinjanin Janku (na mađarskom Janoš Hunjadi), a most otuda što je selo okruženo rekama i mostovima.

Istorija

[uredi | uredi kod]

Prvi pomen Jankovog Mosta je iz 13. veka. Selo se tada nalazilo u sklopu mađarske srednjovekovne države. Godine 1551. selo osvajaju Turci i drže pod svojom upravom dva veka do 1716. Pod austrijskom vlašću u selu su kolonizovani Rumuni, pošto je selo zapustelo nakon odlaska Turaka. Rumuni koji su se naseljavali uglavnom su dolazili iz Transilvanije sredinom 18. veka. Od 1918. godine mesto ulazi u sastav Jugoslavije.

Rumunska pravoslavna crkva
Unijatska crkva

Geografski položaj

[uredi | uredi kod]

Selo se nalazi u Panonskoj niziji. Prosečna nadmorska visina u ataru sela je oko 80 metara. Jankov Most se prostire na srednjobanatskoj lesnoj zaravni. Zemljište je dvojako: černozem s oglejavanjem u lesu i sporadično slana slatina. Ta slanoća se može objasniti postojanjem nekadašnjim postojanjem Panonskog mora na ovim prostorima. Selo je okruženo s 3 strane rekama i kanalima. Kroz atar sela protiču Stari Begej, kanal Plovni Begej i kanal Dunav—Tisa—Dunav. Stari Begej i kanal DTD teku tik uz Jankov Most. Flora je većinom stepska, travnata. Tu su, međutim, i drveća: bagrem, topola, itd. Fauna je raznovrsna: zečevi, lisice, srne i ptice. Saobraćajno je naselje dobro povezano s okolinom. Selo je asfaltnim putem spojeno sa Zrenjaninom, preko obližnjeg sela Mihajlovo i sa Banatskim Dvorom, gde se spaja sa glavnim putem Zrenjanin-Rumunija. Oba vodena kanala su plovna.

Budući da se nalazi u srednjoj Evropi, klima u Jankovom Mostu je kontinentalna, sa sva 4 izražena godišnja doba, sa toplim letima i dugim i hladnim zimama. Prosečna godišnja temperatura je nešto iznad 10 °C.

Privreda

[uredi | uredi kod]

Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom. Uzgajaju se: žitarice, kukuruz, industrijsko bilje, vinova loza, voće i povrće. Takođe, stocni fond je raznolik. Pored ovih zanimanja u selu se bave: stolarstvom, zidarstvom, kamenorezanjem, mehanikom poljoprivrednih mašina, ima i frizera, berbera, krojača, švalja.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Jankov Most živi 543 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,2 godina (45,3 kod muškaraca i 51,2 kod žena). U naselju ima 237 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,68.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je raznoliko, Rumuni čine apsolutnu većinu, zbog toga selo ima i svoje rumunsko ime - Iancaid. Broj stanovnika ima stalnu tendenciju opadanja, još od polovine prošlog veka. Mesto ima dve crkve: rumunsku pravoslavnu crkvu, koju ispoveda najviše meštana, i Grko-katoličku crkvu. Srbi su naseljeni mnogo kasnije i zasad su bez bogomolje.

Jankov Most ima osnovnu školu, otvorena su samo izdvojena odeljenja nižih razreda gradske osnovne škole „Đura Jakšić“, sa kombinovanom nastavom na rumunskom jeziku. Da bi završili obavezno osnovno obrazovanje, od petog do osmog razreda, đaci putuju redovnim autobuskim linijama za Zrenjanin, udaljen 15 kilometara. Većina stanovnika ima završenu srednju školu, a neki i više ili visoko obrazovanje. Od ljudi s višim i visokim obrazovanjem, veliki broj napušta selo i odlazi da živi u gradu, Zrenjaninu ili nekom drugom.

Naselje ima Dom kulture. Folklorna, plesna i muzička, grupa nosi naziv „Lumina“ (svetlost). Takođe, zdravstvena stanica s apotekom je u selu. Najbliža pošta i banka nalaze se u Mihajlovu, udaljenom 2 kilometara (20-30 minuta hoda). Postoji i vatrogasno društvo. U blizini je krajem prošlog veka otvorena sabirna stanica za gas, pošto su okolna polja velika nalazišta prirodnog gasa. U selu rade 2 prodavnice s prehrambenom robom, poljoprivredna zadruga i njena prodavnica, sabirna stanica zrenjaninske mlekare i nekoliko kafića/kafana. Naselje ima fudbalski teren pokraj reke Begej; lokalna ekipa je „Unirea“ (jedinstvo). Na obodu sela je groblje. Nešto dalje od naseljenih kuća nalazi se seosko smetlište. U Jankovom Mostu svaka kuća ima struju, većina ima telefonsku liniju. Selo nema zajednički vodovod i kanalizaciju, doveden gas za domaćinstva. Predsednik Mesne kancelarije Mesne zajednice Jankovog Mosta je Tiberiu Voina.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1070 [1]
1953. 1101
1961. 1057
1971. 977
1981. 841
1991. 752 736
2002. 639 636
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Rumuni
  
384 60.37%
Srbi
  
183 28.77%
Romi
  
20 3.14%
Mađari
  
14 2.20%
Jugosloveni
  
10 1.57%
Hrvati
  
2 0.31%
Nemci
  
2 0.31%
Muslimani
  
1 0.15%
nepoznato
  
9 1.41%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]