Jazd

Jazd; (fa) یزد
	Panorama JazdaPanorama Jazda
	Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.900°N 54.367°E
Država	Iran
Pokrajina	Jazdska pokrajina
Okrug	Jazdski okrug
Nazvan po	Jezdegerd I.
Visina	1229 m
	Stanovništvo (2006.)
- Urbano područje	432.194
Vremenska zona	IRST (UTC+3:30)
- Ljeto (DST)	IRDT (UTC+4:30)
	Službene stranice; www.yazd.ir
Karta
	Jazd class=notpageimage\| Jazd na karti Irana

Jazd (perz. یزد; /jæzd/) je grad u Iranu i sjedište Jazdske pokrajine. Jedan je od najstarijih gradova svijeta, a njeguje tisućljetnu zoroastrijsku baštinu pa ga se smatra centrom zoroastrijske kulture. Današnje ime dobio je po sasanidskom perzijskom vladaru Jezdegerdu I. Grad je udaljen od Isfahana oko 175 km prema istoku i smješten je gdje se dodiruju Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut, dvije iranske pustinje. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti, a o njegovim tepisima i svili pisao je i slavni mletački istraživač Marko Polo. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Jazdu je živjelo 432.194 ljudi^[1].

Veze

Aerodrom Šahid Sadugi

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 (fa)(en) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Teheran: Iranian ministry of the Interior. Pristupljeno 13. kolovoza 2011.

Vanjske veze

(fa) Službene stranice grada Jazda Arhivirano 2011-08-12 na Wayback Machine-u

Ostali projekti

	U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Jazd
	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Jazd

[IranPop2006-1] 1,0 ^1,1 (fa)(en) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Teheran: Iranian ministry of the Interior. Pristupljeno 13. kolovoza 2011.

[1]

Jazd (`fa`) یزد
Panorama Jazda Panorama Jazda

Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.900°N 54.367°E / 31.900; 54.367
Država	Iran
Pokrajina	Jazdska pokrajina
Okrug	Jazdski okrug
Nazvan po	Jezdegerd I.

Visina	1229 m

Stanovništvo (2006.)
- Urbano područje	432.194^[1]

Vremenska zona	IRST (UTC+3:30)
- Ljeto (DST)	IRDT (UTC+4:30)
Službene stranice www.yazd.ir
Karta
Jazd class=notpageimage\| Jazd na karti Irana

p r u Gradovi u Iranu
Glavni grad	Teheran
Velegradovi (> 1,000.000 st.)	Mašhad • Isfahan • Tabriz • Karadž • Širaz • Ahvaz • Kom
Veći gradovi (> 100.000 st.)	Kermanšah • Urmija • Zahedan • Rašt • Kerman • Hamadan • Arak • Jazd • Ardabil • Bandar Abas • Islamšaher • Kazvin • Zandžan • Horamabad • Sanandadž • Gorgan • Sari • Kašan • Babol • Golestan • Kods • Malard • Dezful • Borudžerd • Homeinišaher • Abadan • Varamin • Sabzevar • Nadžafabad • Nišapur • Amol • Šahrijar • Save • Hoj • Kaemšaher • Karčak • Bodžnurd • Sirdžan • Bušeher • Birdžand • Ilam • Malajer • Bukan • Maraga • Rafsandžan • Nasimšaher • Mahabad • Sakez • Zabol • Gonbad-e Kabus • Šahrud • Šahrekord • Pakdašt • Šahinšaher • Semnan • Horamšaher • Marvdašt • Andimešk • Torbat-e Hejdarije • Marand • Mijandoab • Mahšaher • Bandar-e Anzali • Šahreza • Masdžid-Sulejman • Džahrom • Ize • Kašmar • Dorud • Behbahan • Iranšaher • Jasudž

p r u Iranska arhitektura
Historijski stilovi	perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi	Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651) Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi	Anšan • Amol • Ardabil • Balh • Bam • Buhara • Damgan • Derbent • Dura-Europos • Ekbatana • Firuzabad • Gazni • Gurgandž • Hatra • Hekatompil • Herat • Isfahan • Istahr • Jazd • Kašan • Kazvin • Kom • Ktezifont • Maraga • Mašhad • Merv • Nisa • Nišapur • Pasargad • Perzepolis • Raj • Šahrisabz • Samarkand • Sultanija • Širaz • Šuštar • Suza • Tabriz • Taht-e Sulejman • Teheran • Zandžan • Zarandž
Objekti i elementi	Ab-anbar • Andaruni • Ajvan • Bazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • Kanat • Karavansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • Tekija • Vjetrohvat • Vrtovi
Srodne teme	Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi	Arhitekti • Gradovi (planirani • historijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi

p r u Svjetska baština u Iranu
	Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana • Bam s kulturnom okolicom • Behistunski natpisi • Dašt-e Lut • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil • Golestanska palača u Teheranu • Gonbad-e Kabus • Hirkanijske šume • Jazd • Perzijski kanati (Akbarabad • Balade • Gonabad • Govhar • Hasanabad-e Mošir • Ibrahimabad • Kasemabad • Mjesečev • Mozdabad • Vazvan • Zarč) • Kulturni krajolik Majmanda • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu • Pasargad • Perzepolis • Perzijski vrtovi (Abasabad • Akbarije • Čehel-Sotun • Dolatabad • Eram • Fin • Pahlavanpur • Pasargad • Šahzade) • Grobnica šejha Safija • Saborna džamija u Isfahanu • Sasanidski arheološki krajolik regije Fars • Spaljeni grad • Sultanija • Suza • Šuštarski hidraulički sistem • Tabriški bazar • Taht-e Sulejman
	Iranska nematerijalna svjetska baština Iranski muzički reportoar tradicijskih kompozicija Radif • Proslava iranske Nove godine Novruz¹⁾ • Tradicionalne vještine izrade kašanskih tepiha • Tradicionalne vještine izrade farskih tepiha • Ritualna dramska umjetnost Tazije • Rituali pahlavani i zurhane • Horasanska muzika bahšija • Tradicionalne vještine izrade i jedrenja lendžima u Perzijskom zaljevu • Dramsko pripovijedanje Nakali • Rituali Kališujan u Mašhad-e Ardehalu kod Kašana
¹⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.