Maslowljeva hijerarhija potreba

Maslowljeva hijerarhija potreba, u psihologiji, teorija koju je Abraham Maslow predložio u radu Teorija čovječje motivacije (A Theory of Human Motivation, 1943.) objavljenu u Psychological Reviewu.^[2] Maslow je naknadno proširio svoju ideju da bi u nju uključio vlastita opažanja urođene znatiželje u ljudi. Njegove teorije slične su mnogim drugim teorijama čovječje razvojne psihologije, od kojih se neke fokusiraju na opis stadijâ rasta u ljudi. Da bi opisao obrazac kroz koji čovječja motivacija općenito prolazi, Maslow je upotrijebio termine »fiziološke potrebe«, »sigurnost«, »pripadnost« i »ljubav«, »poštovanje«, »samoaktualizacija« i »samotranscendencija«.

Maslow je proučavao one ljude koje je nazvao egzemplarnima poput Alberta Einsteina, Jane Addams, Eleanor Roosevelt i Fredericka Douglassa, a ne mentalno bolesne ili neurotične ljude, pišući da »proučavanje sakatih, zaostalih, nezrelih i nezdravih primjeraka može proizvesti samo sakatu psihologiju i sakatu filozofiju«.^[3] Maslow je proučavao 1 % najzdravijih u populaciji univerzitetskih studenata.^[4]

Maslowljeva teorija u cijelosti je bila izražena u njegovoj knjizi Motivacija i ličnost (Motivation and Personality, 1954.).^[5] Ova hijerarhija ostaje vrlo popularan radni okvir u sociologijskim istraživanjima, obuci u upravljanju^[6] te srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi psihologije.

Prikaz Maslowljeve hijerarhije potreba u obliku piramide često se pogrešno pripisuje njemu, no riječ je zapravo o tuđoj interpretaciji njegova rada nastaloj kasnije. Ona se pripisuje Werneru Correllu,^[7] a sigurno je postojala već 1970., što je bila godina Maslowljeve smrti.^[8]

»Do sada je naša teorijska rasprava možda ostavila dojam da je ovih pet skupova potreba u nekakvu stepenastu, isključivu odnosu jedan prema drugome. Govorili smo takvim riječima kao što je sljedeće: ›Ako je jedna potreba zadovoljena, onda se pojavljuje druga.‹ Ova tvrdnja mogla bi ostaviti pogrešan dojam o tome da neka potreba mora biti 100 posto zadovoljena prije nego što se pojavi sljedeća.«

— Maslow, Teorija čovječje motivacije, 1943.

Piramidalni prikaz uglavnom daje jedan previše statički nazor Maslowljeva dinamičkog modela. To je dovelo do mnogo nerazumijevanja i neosnovanih kritika. Eklatantan primjer jedne takve pogrešne interpretacije jest pretpostavka da su kategorije potreba poredane strogo diskretno i da jedna kategorija potreba mora biti 100 % zadovoljena prije nego što sljedeća kategorija potreba postane motivirajuća. No često je dovoljno da stupanj ispunjenja bude 70 % ili manji da bi se pojavila sljedeća viša potreba. Primjetan stupanj zasićenja također znatno varira s individualnim očekivanjima.^[9] Neki udžbenici^[10] stoga upotrebljavaju dinamičke prikaze na osnovi Krecha, Crutchfielda i Ballacheyja (1962, S. 72/77).

• Engelov zakon
• John Curtis Gowan
• Juan Antonio Pérez López
• Manfred Max Neef
• metamotivacija
• Murrayjeve psihogene potrebe
• potreba
• teorija potreba

• Heylighen, Francis (1992). „A cognitive-systemic reconstruction of maslow's theory of self-actualization”. Behavioral Science 37 (1): 39–58. DOI:10.1002/bs.3830370105. 
• Kress, Oliver (1993). „A new approach to cognitive development: ontogenesis and the process of initiation”. Evolution and Cognition 2 (4): 319–332. 

Maslowljeva hijerarhija potreba na Wikimedijinoj ostavi

• A Theory of Human Motivation, Maslowljev izvorni članak iz 1943.
• Maslow's Hierarchy of Needs, Teacher's Toolbox. Pregledna videosnimka Maslowljeva rada autora Geoffa Pettyja
• A Theory of Human Motivation: Annotated Arhivirano 2006-11-10 na Wayback Machine-u
• teorija i biografija, uključujući detaljan opis i primjere samoaktualiziranih ljudi
• Maslowljeva hijerarhija potreba, Valdosta.
• Abraham Maslow, C. George Boheree