Muhtar
Muhtar
مختار | |
|---|---|
 | |
Muhtar (turski: Muhtar, od arapskog مختار (muḫtār) - izabrani) je naziv za starješinu mahale u gradu, ili seoskog starješinu, kneza (administrativnog činovnika). [1]
Funkcija muhtara postoji i danas po Turskoj i Bliskom Istoku, a za Osmanskog Carstva poslojala je i po čitavom Balkanu i južnim državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Muhtari su se po balkanskim zemljama i Turskoj pojavili od kraja 18. vijeka kad su mahale i službeno postale administrativne jedinice Osmanskog Carstva. Po kršćanskim mahalama je njihov naziv službeno bio - muhtar, iako su ih običajno zvali; knez, kmet ili drukčije u skladu sa lokalnim običajima i tradicijom.
Muhtar je načelno bio indirektno zadužen za red i mir u svojoj mahali (trebao je paziti i upozoravati) kao i za provođenje zakona i naredbi viših vlasti. Kao potvrdu svog službenog statusa, imali su - muhur (pečat), kojim su ovjeravali svoje spise. Muhtare su birali sami građani pojedine mahale, na svojoj skupšini (medžlisu). Oni su ga bili dužni i plaćati, po selima se to obično svodilo na plaću u naturalnim dobrima i to na dogovorni rok od godinu dana, od Đurđevdana do Đurđevdana. Onda bi jedna i druga strana vidjela koliko je zadovoljna, pa bi se ili produžavao ugovor, ili bi se tražio novi muhtar. Po većim gradskim mahalama dobijali bi i nešto novca, za toškove poslovanja, - u svakom slučaju plaća im je bila mala, kao i ovlasti i administrativna jedinica. [2]
Muhtari su nestali iz balkanskih zemalja, kako bi se koja zemlja oslobađala od osmanske vlasti.
Po Bosni i Hercegovini su se muhtari zadržali i nakon austro-ugarske aneksije 1878., sve do reforme uprave 1907. Jedina promjena je bila što njih više nije birala općinska skupština, već su ih postavljali kotarski načelnici na neodređeno vrijeme. [3]
U današnjoj Turskoj muhtari su nešto kao načelnici mjesne zajednice. Njih biraju građani pojedine mahale, a oni se načelno brinu za život u svojoj zajednici, vode evidenciju o stanovništvu, izdaju kojekakve potvrde (o imovinskom stanju - za socijalnu pomoć i slično). [4]
- ↑ „Bosansko - turski riječnik ” (srpskohrvatski). kdbh preporod. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-17. Pristupljeno 15. 04. 2012.
- ↑ „Život i običaji Muslimana” (srpskohrvatski). Antun Hangi (Islam - BIH). Arhivirano iz originala na datum 2009-06-27. Pristupljeno 15. 04. 2012.
- ↑ „Etno-socijalni okviri života” (srpskohrvatski). Drežnjak. Pristupljeno 15. 04. 2012.
- ↑ „Među Bošnjacima u Turskoj: Dernek u gradu, kahva u selu” (srpskohrvatski). Islamska Zajednica u Bosni i Hercegovini. Pristupljeno 15. 04. 2012.[mrtav link]