Stara Havana

Stara Havana sa svojim utvrdama
Svjetska baština – UNESCO
Kuba Havana Lokacija Havane na Kubi
Registriran:	1982. (6. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iv, v
Ugroženost:	-
Referenca:	UNESCO

Stara Havana (La Habana Vieja) je jezgra izvornog grada Havane koja predstavlja najbogatiju zbirku kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane u kojoj se nalazi oko 3000 povijesnih zgrada. Zbog toga je Stara Havana sa svojim utvrdama uvrštena na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1982. godine^[1] Stara Havana, sa svojim uskim ulicama i stršećim balkonima, tradicionalna je rezidencijalna zona, kao i središte jednog dijela trgovina i industrije zabave.

Glavni članak: Povijest Havane

Kao glavno prolazno mjesto između novog svijeta i starog svijeta, kroz Havanu je prolazilo veliko obilje, što je uvjetovalo izgradnju najsnažnijih fortifikacija u Americi. Mnogi primjeri rane arhitekture mogu se vidjeti u vojnim utvrdama. Stara Havana također je bila opasana obrambenim zidovima, čija je izgradnja započela 1674., ali već premašenima po dovršenju 1767.

Utjecaji različitih stilova i kultura vidljivi su u raznolikom nizu maurske, španjolske, talijanske, grčke i rimske arhitekture. Samostan Santa Clara (1638. - 18. stoljeće) dobar je primjer španjolskog stila, u kojem velika dvorana, koja podsjeća na preokrenuti brod, ilustrira umijeće ranih majstora. Katedrala u Havani (1748. - 1777.) koji dominira trgom Plaza de la Catedral (1749.) najbolji je primjer kubanskog baroka. Okružuju je bivše palače grofova Casa-Bayon^[2] (1720. - 1746.), markiza Arcos^[3] (1746.) i Aguas Claras^[4] (1751. - 1775.).

Havana je jedinstvena radi svojih neusporedivih arkada izgrađenih uglavnom od španjolskih imigranata. Mnogi unutrašnji patio (središnje dvorište zgrada, tradicionalno u španjolskoj i sredozemlju) ostaju slični arhitekturi u Sevilli, Cádizu i Granadi. Neoklasicizam, na kojeg se može naići u cijelom gradu, utjecao je na sve nove zgrade u Havani. Tada su uvedene mnoge urbane značajke, uključući plinsku javnu rasvjetu 1848.,^[5] i željeznicu 1837. U drugoj polovici 18. stoljeća, naglo su napredovale proizvodnja kave i šećera, što je znatno utjecalo na razvoj najistaknutijeg arhitektonskog stila u Havani. Mnogi bogati Habaneros bili su nadahnuti Francuskom, što je vidljivo u interijerima kuća više klase kao palača Aldama, izgrađena 1844., najznačajnije neoklasične rezidencijalne građevine u Havani koja je udarila pečat dizajnu mnogih kuća iz tog doba, s portalima neoklasičnih stupova usmjerenih prema otvorenim prostorima ili dvorištima.^[5] Značajni primjeri kasnog neokasicizma u Havani također su El capitolio i Univerzitet u Havani. Kupola Capitolia sa 62 metra visine bila je najviša građevina u gradu i primjer američkog utjecaja u to doba.

• Fortaleza San Carlos de la Cabaña, utvrda locirana na istočnoj strani zaljeva Havana. La Cabaña je najimpresivnija utvrda iz kolonijalnog doba, posebno zidine izgrađene (istovremeno sa utvrdom El Morro) krajem 18. stoljeća.
• El Capitolio Nacional, kolosalna građevina izgrađena 1929. kao senat i zastupnički dom, prepoznatljiva je po svojoj kupoli koja dominira gradskim pejzažem. Unutrašnjost karakterizira treći najveći kip na svijetu izložen u zatvorenom prostoru, La Estatua de la República. Danas je palača sjedište Kubanske akademije znanosti i Museo Nacional de Historia Natural (Nacionalni prirodoslovni muzej), koji sadrži najveću prirodoslovnu zbirku u zemlji.
• Castillo de los Tres Reyes Magos del Morro, također i kraće El Morro, pitoreskna je tvrđava na ulazu u zaljev, izgrađena radi obrane od piratskih napada.
• Castillo San Salvador de la Punta, manja utvrda izgrađena u 16. stoljeću na zapadnoj strani ulaza u luku, igrala je ključnu ulogu u obrani Havane za vrijeme prvih stoljeća kolonizacije. Na tvrđavi se još nalazi dvadesetak starih topova i drugi vojni antikviteti.
• Gran Teatro de La Habana, Veliko kazalište Havane, čuveno po hvaljenom Nacionalnom Kubanskom Baletu, ponekad ugošćuje i predstave Nacionalne opere. Teatar je poznat i po koncertnoj dvorani Garcia Lorca, najvećoj na Kubi.
• El Malecón Habanero, avenija koja se proteže duž obalnog zida izgrađenog na sjevernoj obali Havane, od stare Havane do rijeke Almendares River, i tvori sjevernu granicu stare Havane i četvrti Centro Habana i Vedado.
• Museo de la Revolución, muzej revolucije, smješten u bivšoj predsjedničkoj palači, s jahtom Granma izloženom u muzeju.
• Paseo del Prado, je avenija koja u smjeru sjever-jug razdvaja općine Habana Vieja i Centro Habana. Izgrađena je 1772. pod kolonijalnom vladavinom Markiza e la Torre, generalnog kapetana (guvernera) otoka. Prvo ime ulice bilo je Alameda de Extramuros, radi izvorne pozicije izvan zidina. Na Paseo del Prado nalazi se osam brončanih skulptura lavova.
• Castillo de la Real Fuerza je utvrda na sjevernoj strani luke. Izvorno izgrađena radi obrane od piratskih napada, i kao rezidencija generalnih kapetana (guvernera) otoka, bila je zakinuta lošom strateškom pozicijom preduboko u zaljevu. Smatra se najstarijom kamenom utvdom u Americi, i 1982. zajedno s starim središtem grada, uvrštena je na popis Svjetske baštine UNESCO-a.

• 
  Veliko kazalište Havane
• 
  Državni muzej umjetnosti (Museo Nacional de Bellas Artes de La Habana)
• 
  Centro Habana
• 
  Plaza de la Catedral a La Habana
• 
  Iglesia Angel Custodio
• 
  Floridita Bar

Stara Havana na Wikimedijinoj ostavi

• Poveznice na znamenitosti Stare Havane Arhivirano 2007-09-29 na Wayback Machine-u (en)
• Stara Havana, video na službenim stranicama UNESCO-a (en)
• La Habana Vieja. Patrimonio de la Humanidad (es)

23°08′09.4″N 82°21′30.0″W / 23.135944°N 82.358333°W / 23.135944; -82.358333 (Old Havana)