Asplenium
Asplenium lepidum Presl. | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | Vrste
|
Tipska vrsta | |
Asplenium marinum | |
Sinonimi[1] | |
|
Asplenium je rod koji obuhvata oko 700 vrsta paprati. Često se smatra jedinim rodom familije Aspleniaceae. Neki autori smatraju da bi trebalo izdvojiti rod Hymenasplenium kao zasebam, na osnovu filogenetskih analiza DNK sekvenci, različitog broja hromozoma, i strukturnih razlika u građi rizoma. Tipska vrsta roda je Asplenium marinum. U narodu su vrste roda Asplenium poznate kao sleznice.
Opšte karakteristike
[уреди | уреди извор]Rizom je kratak, sa tankim, linearno trouglastim do linearno lancetastim, nekad končastim ljuspama. Listovi su svi jednaki (trofosporofili), jednostruko do četvorostruko perasto deljeni, uglavnom zimzeleni. Peteljke su tanke, bar pri osnovi glatke. Sorusi su pojedinačni, raspoređeni u dva reda duž nerva drugog reda. Induzujum liči na soruse po obliku i veličini. Obično je otvoren u pravcu središnjeg nerva odgovarajućeg listića.[2]
Taksonomija
[уреди | уреди извор]Mnoge grupe vrsta su izdvojene iz roda Asplenium, uključujući rodove: Camptosorus, Ceterach, Phyllitis i Tarachia. Međutim, vrste ovih rodova mogu da hibridizuju sa preostalim vrstama roda Asplenium, pa su u nekim tretmanima uključene u rod Asplenium u širem smislu.[3]
Kod nekih vrsta hloroplastni genom je evoluirao na veoma složen i neuobičajen način, što standardne kladističke analize čini neprikladnim za razrešenje filogenije određenih grupa. Pored čestih hibridizacija između vrsta u okvru roda Asplenium, mnoge vrste (kao npr. A. bulbiferum i A. viviparum se razmnožavaju uglavnom bespolno, klonirajući se. Dok je većina vrsta diploidna ili tetraploidna, neke vrste su oktoploidne (npr. A. shuttleworthianum).[4]
Upotreba
[уреди | уреди извор]Latinski naziv Asplenium, kao i narodno ime sleznice potiče od verovanja da se ove paprati mogu koristiti za lečenje bolesti slezine, zbog sorusa u obliku slezine.
Nekoliko vrsta su ekonomski značajne kao hortikulturne biljke. Asplenium nidus i neke slične, srodne vrste se često mogu naći u prodaji kao sobne biljke. Asplenium bulbiferum se nekad može naći u staklenicima. Međutim, mnoge vrste roda Asplenium rastu u pukotinama stena ili na drugim biljkama, pa su teške za kultivaciju.
Vrste
[уреди | уреди извор]U flori Srbije je zabeleženo osam vrsta:
- Asplenium adiantum-nigrum L.
- Asplenium adulterinum Milde
- Asplenium cuneifolium Viv.
- Asplenium fissum Kitaibel
- Asplenium lepidum Presl.
- Asplenium ruta-muraria L.
- Asplenium septentrionale (L.) Hoffman
- Asplenium trichomanes L.
- Asplenium viride Hudson.[5]
Галерија
[уреди | уреди извор]-
Asplenium scolopendrium, Ripaljka
-
Asplenium scolopendrium, Ripaljka
-
Asplenium scolopendrium
-
Asplenium ruta-muraria, Sićevačka klisura
-
Asplenium ruta-muraria, Sićevačka klisura
-
Asplenium ceterah, Ripaljka
-
Asplenium ceterach, Đerdapska klisura
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ The Euro+Med PlantBase
- ^ Tutin, T. G.; D. A. Webb; J. R. Edmondson; A. O. Chater; V. H. Heywood; D. M. Moore; J. R. Akeroyd; D. H. Valentine; R. R. Mill (1993). Flora Europaea: Psilotaceae to Platanaceae. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-41007-6. Пронађени су сувишни параметри:
|author=
и|last=
(помоћ) - ^ Schneider, Harald; Russell, Steve J.; Cox, Cymon J.; Bakker, Freek; Henderson, Sally; Rumsey, Fred; Barrett, John; Gibby, Mary; Vogel, Johannes C. (2004). „Chloroplast Phylogeny of Asplenioid Ferns based on rbcL and trnL-F Spacer Sequences (Polypodiidae, Aspleniaceae) and its Implications for Biogeography”. Systematic Botany. 29 (2): 260—274. doi:10.1600/036364404774195476.
- ^ Lara D. Shepherd, Barbara R. Holland & Leon R. Perrie (2008). „Conflict amongst chloroplast DNA sequences obscures the phylogeny of a group of Asplenium ferns”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 48 (1): 176—187. PMID 18462954. doi:10.1016/j.ympev.2008.02.023.
- ^ Josifović, M. (1970). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.