Dobretići

Dobretići
Dobretići
Općina
	Općina Dobretići
	Panorama Dobretića Panorama Dobretića
	DobretićiLokacija u Bosni i Hercegovini
	Koordinate: 44°23′N 17°25′E / 44.383°N 17.417°E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Kanton	Srednjobosanski
Općina	Dobretići
Vlada
• Gradonačelnik	Neven Idžanović (HDZ BiH)
Površina
• Općina	59 km2
Stanovništvo
• Procjena (2009 )	658
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	77 210
Pozivni broj	(+387) 30

Pregledana verzija ove stranice, odobrena dana 15 oktobar 2014, zasnovana je na ovoj izmjeni.

Općina Dobretići (do rata Dobratići) je jedna od najmlađih i najmanjih općina, te ujedno i jedna od najsiromašnijih^{[nedostaje referenca]} općina u Bosni i Hercegovini.

Geografija

Nalazi se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanski kanton), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protiče uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići.

Stanovništvo

Pougarje je do prije rata imalo cca. 5000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom. Općina je nastala otcjepljenjem od općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići,Davidovići,Kričići i Melina). Po popisu iz 1991. etnički sastav 4 zajednice je bio;

Hrvati 4720
Srbi 158
Bošnjaci 3
Jugoslaveni 19
Ostali 42

Historija

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

Privreda

Nadaleko poznati "Vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara prije rata. Nažalost, danas "Vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe. Cijelo područje je pogodno za razvoj turizma osobito zimskog. Npr. područje ima skijališta kao što su Poljane te Krčevine u Pavlovićima.