Gacko
Gacko | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Gacko | |
 Grb | |
 Općina Gacko u Bosni i Hercegovini | |
  Gacko | |
| Koordinate: 43°10′N 18°32′E / 43.167°N 18.533°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Ognjen Milinković[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 728,36 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 26,53 km2 |
| Nadmorska visina | 940 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 8.990 |
| • Općina (gustoća) | 12,34 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5.363 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 202,15 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 89 240 |
| Pozivni broj | (+387) 59 |
| Matični broj | 205958[2] |
| Matični broj općine | 20117 |
| Veb-sajt | www |
_44.jpg)
Gacko je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina. Graniči sa općinama: Foča, Kalinovik, Nevesinje i Bileća.
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Među historičarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik Vladimir Ćorović je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima.
Stari naziv za Gacko bio je "Metohija",[nedostaje referenca] po hercegovačkom izrazu za izuzetno loše vrijeme, obzirom na to da je klima u Gacku karakteristična sa teškim, dugim i snjegovitim zimama i izuzetno niskim temperaturama tokom cijele godine.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Općina Gacko zauzima površinu od 736 km2 i ima oko 11.000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima. Smješten je uglavnom na Gatačkom polju ispod visoravni Ponikve. Ovdje je nastalo prvo vještačko jezero u BiH, Klinje, nazvano po toponimu Klini, mjestu na kome je "uklinjeno". Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu. Gacko je jedan od dva grada u Republici Srpskoj koji ima svoju termoelektranu i rudnik.
Historija
[uredi | uredi izvor]Brojne gradine svjedoče o naseljenosti Ilira na ovom području u željeznom dobu. U rimskim izvorima o Oktavijanovim ratovima iz 33-35. p. n. e, kada je osvajao ilirska područja, govori se o osvajanju Pirusta (koji su živjeli na području gornje Drine) i Melkumana. Iz tog podatka historičari Melkumane smještaju na Gatačko polje. Rimljani grade naselja u Gračanici, Gacku i Kazancima, ali se život nastavio i u predrimskim gradinama (Jasenik, Kokorina, Jugovići, Gradina, posebno oko Avtovca, Slivuljama i Koritima), što je potvrđeno rimskim građevinskim materijalom i novcem. Rimljani grade dva puta. Jedan je išao iz Epidaura (Cavtat) prema Podrinju (poznat kao Dubrovački drum), a drugi je dolazio iz Nevesinjskog polja i išao prema Nikšiću i Skadru. I ovdje je manji dio stanovništva dobio status rimskih građana, što potvrđuju pronađeni nadgrobni natpisi iz Voljica kod Korita.[3]
Grad se u historijskim izvorima prvi put spominje u ljetopisu Popa Dukljanina oko 1150. kao područje koje je ulazilo u sastav župe Podgorje, dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još iz starog paleolita, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetu Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od Kelta, a kasnije i Rimskog Carstva. U svojoj burnoj historiji ovaj grad mijenjao je gospodare: kod Gacka je 1276. srpski kralj Dragutin pobijedio svog oca, kralja Uroša I, i nakon toga došao na prijesto; poslije sloma Dušanovog carstva ušlo je u sastav Bosanskog Kraljevstva, a novembra 1465. pada pod vlast Osmanlija, dok odlukom Berlinskog kongresa u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878.
Prvi muslimani ovih krajeva nisu bili domaći ljudi nego janjičari i spahije koji su stigli u Bosnu nakon dolaska Osmanlija. Broj muslimana rastao je prelaskom na islam pripadnika Crkve bosanske. Islamizacija u istočnoj Bosni tekla je dobrovoljno, bez prisile. Neke porodice djelomično su prelazile na islam, pa bi pojedini članovi ostali u svojoj kršćanskoj vjeri.[4]
Kultura
[uredi | uredi izvor]Ekonomija
[uredi | uredi izvor]Gacko je jedna od najrazvijenijih bosanskohercegovačkih općina, sa razvijenom privredom i industrijom.
Općina Gacko ima godišnji budžet od oko 11,2 miliona maraka, čime ima najveći budžet po glavi stanovnika u BiH.[nedostaje referenca]
Glavni nosilac privrednog razvoja u općini je Rudnik i Termoelektrana Gacko, jedna od dvije termoelektrane u RS, koja zapošljava oko 1.800 radnika i proizvodi trećinu ukupne električne energije u RS.
U općini je zaposleno preko 3.500 radnika,[nedostaje referenca] a stopa nezaposlenosti je oko 20%.[nedostaje referenca] Prosječna plata u općini iznosi 977 KM.[nedostaje referenca]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalni sastav stanovništva – općina Gacko
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – općina Gacko | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 8 990 (100,0%) | 10 788 (100,0%) | 10 279 (100,0%) | 12 033 (100,0%) | 13 296 (100,0%) | ||
| Srbi | 8 556 (95,17%) | 6 661 (61,74%) | 6 215 (60,46%) | 7 634 (63,44%) | 9 793 (73,65%) | ||
| Bošnjaci | 369 (4,105%) | 3 858 (35,76%)1 | 3 424 (33,31%)1 | 4 184 (34,77%)1 | 1 717 (12,91%)1 | ||
| Crnogorci | 26 (0,289%) | – | 215 (2,092%) | 142 (1,180%) | 158 (1,188%) | ||
| Hrvati | 15 (0,167%) | 29 (0,269%) | 21 (0,204%) | 15 (0,125%) | 50 (0,376%) | ||
| Ostali | 8 (0,089%) | 156 (1,446%) | 22 (0,214%) | 33 (0,274%) | 5 (0,038%) | ||
| Nepoznato | 6 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,033%) | 84 (0,779%) | 380 (3,697%) | 20 (0,166%) | 1 565 (11,77%) | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 2 (0,022%) | – | 1 (0,010%) | 3 (0,025%) | 1 (0,008%) | ||
| Slovenci | 1 (0,011%) | – | – | 1 (0,008%) | 2 (0,015%) | ||
| Muslimani | 1 (0,011%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 1 (0,010%) | 1 (0,008%) | 4 (0,030%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 1 (0,008%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Gacko
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Gacko | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 5 363 (100,0%) | 4 584 (100,0%) | 2 602 (100,0%) | 1 604 (100,0%) | 1 368 (100,0%) | ||
| Srbi | 5 302 (98,86%) | 2 144 (46,77%) | 1 100 (42,28%) | 776 (48,38%) | 912 (66,67%) | ||
| Crnogorci | 17 (0,317%) | – | 31 (1,191%) | 20 (1,247%) | 23 (1,681%) | ||
| Bošnjaci | 13 (0,242%) | 2 253 (49,15%)1 | 1 235 (47,46%)1 | 776 (48,38%)1 | 91 (6,652%)1 | ||
| Hrvati | 13 (0,242%) | 28 (0,611%) | 17 (0,653%) | 10 (0,623%) | 8 (0,585%) | ||
| Ostali | 8 (0,149%) | 81 (1,767%) | 10 (0,384%) | 6 (0,374%) | – | ||
| Nepoznato | 3 (0,056%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,037%) | 78 (1,702%) | 207 (7,955%) | 15 (0,935%) | 331 (24,20%) | ||
| Makedonci | 2 (0,037%) | – | 1 (0,038%) | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,037%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 1 (0,019%) | – | – | 1 (0,062%) | – | ||
| Albanci | – | – | 1 (0,038%) | – | 3 (0,219%) | ||
Sport
[uredi | uredi izvor]FK Mladost Gacko
[uredi | uredi izvor]Fudbalski klub Mladost je osnovan 1970. godine i u SFRJ se takmičio u regionalnoj ligi. Najveći prijeratni uspjeh klub je doživio plasmanom u Republičku ligu Bosne i Hercegovine. Poslije rata, FK Mladost Gacko se takmičio u 1. ligi Republike Srpske a kasnije u Premijer ligi Bosne i Hercegovine iz koje ispada 2001/2002 godine. Trenutno klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Svoj najveći poslijeratni uspjeh je plasman u četvrtfinale kupa Bosne i Hercegovine 2000/01 godine.
KK Mladost Gacko
[uredi | uredi izvor]Košarkaški klub Mladost Gacko osnovan je 1996. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje kupa Republike Srpske. Klub je ugašen 2005. Trenutno u Gacku postoji OKK Gacko, koji se takmiči u 1. ligi Republike Srpske.
KK Terma Gacko
[uredi | uredi izvor]Karate klub Terma Gacko bio je jedan od najuspješnijih karate klubova Bosne i Hercegovine. Klub je osnovao dr. Senad Sarić a najveći uspjeh doživjeo je plasmanom u pojedinačnom takmičenju u Evropi. Treće mjesto tada je osvojio Haris Čampara koji je poginuo 8. juna 1992. godine braneći Sarajevo. Klub i danas uspješno postoji u Gacku.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Gacko". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
- ^ Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, "Dobra knjiga", 2017, str. 205.
- ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
.svg){kind=small}
